Do 1991. godine vinkovački kolodvor bio je najvažnije i najveće željezničko čvorište u bivšoj državi i u Europi. Prvi vlak u Vinkovce službeno je stigao 23. studenoga 1878. godine na relaciji Dalj – Vinkovci – Slavonski Brod, čime je započelo razdoblje snažnog prometnog i gospodarskog uzleta grada. Prema povijesnim zapisima, do 1910. godine iz Vinkovaca se razgranalo šest željezničkih pravaca – prema Zagrebu, Županji, Brčkom, Beogradu, Vukovaru i Osijeku – potvrdivši status grada kao ključne prometne točke ovoga dijela Europe.
Kolodvor se proteže od početka tranzitnog dijela, odmah podno nadvožnjaka zapadne obilaznice Vinkovaca, pa sve do završetka kod podvožnjaka prema Nuštru, u dužini većoj od pet kilometara, što ga svrstava među prostorno najveće kolodvore u regiji.
Važnost ovoga čvorišta za gospodarstvo Vinkovaca prije Domovinskog rata bila je golema. Na čvorištu i pripadajućim prugama bilo je zaposleno oko 3.600 radnika koji su sa svojim obiteljima živjeli u Vinkovcima i okolici. Željeznica je istodobno pružala snažnu potporu lokalnom gospodarstvu te omogućavala iznimno gust tranzit putnika i robe. Prema podacima, do Domovinskog rata kroz Vinkovce je dnevno prolazilo više od 50.000 ljudi i 5.000 teretnih vagona, a vlak je prolazio svakih četiri do četiri i pol minute.
Danas opseg prometa neusporedivo je slabiji. Tijekom 2025. godine kroz Vinkovce je prometovalo ukupno 27.815 putničkih i 11.522 teretna vlaka, doznajemo iz HŽ Infrastrukture d.o.o. Također, u Vinkovcima je u HŽ Infrastrukturi zaposleno 313 radnika, dok je na razini cijele Vukovarsko-srijemske županije zaposleno njih 393.
Najava modernizacije dionice Okučani – Vinkovci
Nastavak željezničke priče Vinkovaca danas se ogleda u novom investicijskom ciklusu kojim se nastoji dodatno osnažiti ulogu grada kao jednog od ključnih prometnih čvorišta istoka Hrvatske. S obzirom na njegovu geografsku poziciju i funkciju željezničkog središta, modernizacija infrastrukture i dionica koje se križaju u kolodvoru Vinkovci ima stratešku važnost za mobilnost putnika i robe, jačanje gospodarskih aktivnosti, privlačenje investicija te ukupni društveni i prostorni razvoj grada.
Iz HŽ Infrastrukture navode kako se u razdoblju od 2017. do 2025. godine, među najznačajnijim projektima, sufinanciranima europskim sredstvima, ističe modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar. Projekt vrijedan 62,2 milijuna eura dovršen je u prosincu 2024. godine, čime je dodatno unaprijeđena povezanost Vukovarsko-srijemske županije s ostatkom željezničke mreže.
U tijeku je i izrada projektne dokumentacije za modernizaciju dionice Okučani – Vinkovci, vrijedne 6,2 milijuna eura, koja se financira europskim sredstvima i iz državnog proračuna. Završetak izrade dokumentacije planiran je za 2026. godinu.
Investicije u razdoblju od 2026. do 2028. godine
Istodobno provode se i projekti usmjereni na povećanje sigurnosti. U sklopu modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza na pruzi Vinkovci – Županja uloženo je 0,4 milijuna eura u prijelaze Gradište i Cerna1. Projekt je sufinanciran europskim sredstvima i državnim proračunom; prijelaz Cerna1 već je pušten u promet, dok se za Gradište uskoro očekuje dobivanje uporabne dozvole, ističu iz HŽ Infrastrukturi.
Na pruzi Novska – Tovarnik – državna granica planirana je obnova dionice Okučani – Sibinj, vrijedna 28 milijuna eura, kao i obnova dionica Sibinj – Slavonski Brod, Andrijevci – Garčin, Strizivojna Vrpolje – Andrijevci te Strizivojna Vrpolje – Ivankovo, ukupne vrijednosti 25 milijuna eura. Ovi projekti financirat će se sredstvima državnog proračuna.
Nadalje, kako navode, investicija u elektro-vučno postrojenje u Jankovcima, vrijedna 4,5 milijuna eura, planirana je za razdoblje 2026. i 2027. godine. Ulaganje u signalno-sigurnosne uređaje na dionici Vinkovci – Tovarnik, vrijedno 9 milijuna eura, predviđeno je za provedbu od 2026. do 2028. godine. Oba projekta financirat će se iz državnog proračuna.
