Korizma, četrdesetodnevno razdoblje priprave za Uskrs, i ove je godine potaknula vjernike na preispitivanje svakodnevice i osobnih navika. Započevši u srijedu Pepelnicom, ovo vrijeme u liturgijskoj godini Katoličke Crkve podsjeća na Isusov boravak u pustinji te vjernike poziva na post, molitvu i djela milosrđa. Osim crkvenih obreda, korizma se tako snažno očituje i u osobnim odlukama pojedinaca.
U razgovoru s nekoliko sugrađana u Vinkovcima vidljivo je kako se pristup odricanju razlikuje ovisno o generacijama i životnim iskustvima. Stariji vjernici korizmu doživljavaju kao nastavak dugogodišnje tradicije. Njihova odluka o postu i duhovnoj pripravi proizlazi iz navike, ali i duboko ukorijenjene vjere. Odricanje za njih nije iznimka, nego dio ustaljenog ritma života, koji se iz godine u godinu ne mijenja značajno. Mnogi poput naših sugovornika Anke i Ilije, naglasak stavljaju na redovit odlazak na misu, molitvu i unutarnju disciplinu, smatrajući da je upravo to srž korizmenog vremena.
“Pripremila sam se za korizmu, već postim, idem na misu i tako. Odrekla sam se samo mesa, 40 dana bez mesa. I prije je bilo ovako, nije se to puno mijenjalo. Tko je držao do toga, držao je, a ja se uvijek držim. Netko se odricao mesa, netko kave, netko slatkiša”, rekla nam je Anka Jurić.
“Veliki sam vjernik i poštivam korizmu i sve običaje. Danas je Čista srijeda i nemrsimo. Ja se nemam čega puno odreći, zato što živim prilično uredno. Većinom se ljudi danas odriču pušenja, neki pića, svega što je loše, a oni koji su dobri nemaju nemaju se čega odricati. Treba sada u korizmi češće ići u crkvu, više se moliti Bogu, spremiti se za Uskrs”, riječi su Ilije Čolakovića.
S druge strane, mlađe generacije češće biraju odricanja povezana sa suvremenim stilom života. Njihove odluke usmjerene su prema navikama koje smatraju štetnima ili pretjeranima, bilo da je riječ o porocima, nezdravim obrascima ponašanja ili pretjeranoj konzumaciji određenih svakodnevnih sadržaja i proizvoda. Korizma tako mladima poput Dore, Antonia i Josipa, postaje prilika za takozvani “reset”, kroz koji pokušavaju testirati vlastitu disciplinu i napraviti iskorak prema zdravijem i uravnoteženijem načinu života.
“Ove godine sam se odrekla energetskih pića jer sam shvatila da pretjerujem, a definitivno nije zdravo za mene. Osobno se tijekom korizme više trudim biti bolja osoba i više promišljati o nekim svojim postupcima, nego što se konkretno odričem nečega”, kaže Dora Sikora.
“Obojica smo se odrekli pušenja, cigareta, najviše jer nije zdravo, ali ne vjerujemo da ćemo nastaviti s tim nakon korizme”, mišljenje je obojice Antonia Vukovića i Josipa Balatona.
Osim klasičnih oblika poput odricanja od određene hrane ili pića, mnogi vjernici odlučuju se i na dublje promjene. To uključuje rad na karakteru, izbjegavanje sukoba, smanjenje vremena provedenog pred ekranima na računalu ili mobitelu ili veću brigu za druge kroz volontiranje i konkretna djela pomoći. Uz odricanja, česte su i pozitivne odluke, uvođenje redovite molitve, češće sudjelovanje na misama, čitanje Svetog pisma ili svjesno činjenje dobrih djela.
Iako se oblici odricanja mijenjaju, smisao korizme ostaje isti: vrijeme tišine, sabranosti i unutarnje obnove. Nije presudno čega se netko odriče niti kolika je žrtva, već koliko je odluka promišljena i iskrena. Upravo tu između tradicije i suvremenih izraza, korizma i danas pronalazi svoje mjesto u životima vjernika svih generacija.
