Dolaskom proljeća stižu i razni sezonski virusi, među kojima je i rotavirus, vodeći uzročnik teškog proljeva kod dojenčadi i male djece. Sezona rotavirusa obično doseže vrhunac krajem zime i početkom proljeća, kada se bilježi i veći broj oboljele djece. Brzo se širi među članovima obitelji, a epidemije u vrtićima su česte.
Pedijatrica dr. Martina Pastuović Krmek ističe kako se trenutačno u ambulantama susreću s velikim brojem oboljelih.
“Simptomi počinju naglo, najčešće u vidu povišene tjelesne temperature, učestalog povraćanja i izrazito vodenastog proljeva, koji može potrajati i do tjedan dana. Glavna opasnost kod dojenčadi jest dehidracija. Vrlo često djeca završe na odjelima na ambulantnom liječenju radi parenteralne rehidracije, a ponekad je i hospitalizacija nužna”, govori.
Po pojavi simptoma važno je započeti s intenzivnom rehidracijskom terapijom, objašnjava pedijatrica.
“Može se kupiti bez recepta u svakoj ljekarni. Okus nije idealan, ali je u posljednje vrijeme postignut napredak pa je moje iskustvo da djeca uglavnom žele popiti pripremljenu otopinu. Otopinu treba davati često, u malim gutljajima ili žličicom. Čak i ako dijete povraća, treba iskoristiti razdoblja između povraćanja”.
Rotavirus izaziva zabrinutost i kod odgojno‑obrazovnih djelatnika. Kao zdravstvena voditeljica u Dječjem vrtiću Vinkovci Marija Burić svakodnevno prati zdravstveno stanje djece i evidentira pojavu zaraznih bolesti u kolektivu.
“U slučaju pojave rotavirusa u nekoj od odgojnih skupina roditelji se pravovremeno obavještavaju putem roditeljskih komunikacijskih grupa ili pisanih obavijesti kako bi bili upoznati s pojavom bolesti i mogućim simptomima. U vrtiću se dodatno pojačavaju higijenske mjere. Posebna pažnja posvećuje se, primjerice, redovitom čišćenju i dezinfekciji površina, igračaka i sanitarnih prostora. Važna je svakako i kontinuirana edukacija djece o osnovnim higijenskim navikama. Takve svakodnevne navike predstavljaju jednu od najvažnijih mjera prevencije zaraznih bolesti u dječjim kolektivima”, ističe Marija Burić.
