Dolaskom toplijeg vremena ljudi više borave u prirodi, a od travnja do kasne jeseni traje sezona krpelja, pa je stoga potrebno poduzeti zaštitne korake kako bi smanjili mogućnost uboda ovih sitnih paučnjaka.
Krpelji za razvoj i razmnožavanje, kao što znamo, trebaju obrok krvi pa povremeno kao nametnici na životinjama, pticama, sisavcima pa i na čovjeku sišu krv pri čemu mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Najčešće se sami zaraze prilikom boravka i hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a zatim bolesti prenose na ljude i pse. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešći je šumski krpelj koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest te virus krpeljnog meningoencefalitisa.
Kontakt s krpeljem moguć je tijekom svakog boravka u prirodi, a nalaze se na listovima i granama grmova, niskog raslinja i u šikarama pretežno u prizemnom sloju šuma, a ono što sprječava razmnožavanje krpelja je sunčeva svjetlost. Stoga je važno važno podrezati veliko grmlje i drveće kako bi omogućili da izravna sunčeva svjetlost ulazi u dvorište, rekli su nam iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Vukovarsko-srijemske županije. Neke od preporučenih osobnih mjera zaštite su prikladna odjeća i obuća za boravak u prirodi, a nakon povratka kući treba se dobro pregledati i provjeriti postoji li na koži ili odjeći krpelj kako bismo ga što prije odstranili.
„U slučaju uboda krpelja jako je važno što prije ukloniti ga jer je rizik od infekcije veći što je krpelj duže pričvršćen”, dodaju iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode VSŽ. Važno je ne premazivati krpelja alkoholom, kremom, uljem jer se time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u čovjekovo tijelo.
A iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo napominju kako se cijepljenjem može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa, a ono se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja, poput šumara, šumskih radnika, lovaca, planinara i slično. „Cijepljenje se provodi trima dozama kojima se postiže zaštita tijekom tri do pet godina, a nakon tog razdoblja treba se docijepiti jednom dozom ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite”, poručuju iz HZJZ-a.
