Drvna industrija Spačva isplatila je sve predstečajne obveze prema vjerovnicima i radnicima, a lani je ostvarena rekordna dobit, i to u usporedbi s također visokim razinama dobiti u nekoliko zadnjih godina. Kad je o poslovnim rezultatima riječ, taj neprekinuti dobar niz, ostvaren je većom prodajom i kod kuće i vani, no tvrtka je došla do točke kad su za budućnost ključne prepreke. Za daljnje korake u unaprjeđenju poslovanja u pogledu kapaciteta za potrebna ulaganja u nove projekte u području opreme, postrojenja i procesa, od naročite važnosti pokazuje se to što su sve predstečajne obveze podmirene. To je najnovije stanje, a ujedno i pretpostavka na koju se čekalo slijedom nagodbe u trajanju 5 godina. Rasterećena starih dugova iz tog razdoblja, Spačva sad može postati korisnik EU novca. Iako daljnji izgledi tvrtke laviraju između dviju krajnosti, s jedne strane velikog novog vala zapošljavanja i s druge strane blokade razvoja i puta unazad. O toj problematici i njezinim učincima te o novom projektu s EU financiranjem, razgovarali smo sa predsjednikom Uprave Spačve Josipom Faletarom. “Planovi za novo zapošljavanje u Spačvi su blokirani zbog 10 posto manje sirovine. Krajem 2017. razmišljali smo o zapošljavanju 200 radnika. Da je sve ostalo kako je, danas bismo imali više od 1000 radnika koji bi omogućili egzistenciju ne samo sebi već i obiteljima. Ovako smo prisiljeni razmišljati o otpuštanju 150 radnika. E sad, što bolje zvuči u Slavoniji ovih dana: više od 1.000 ili tek 600 radnika?”, pita Faletar. Tekuća godina, doznajemo, dosad je iznad plana, a iznosi su slični kao i lani te će rezultati biti skoro objavljeni na Zagrebačkoj burzi. Međutim, ovaj se pozitivan trend sigurno neće nastaviti, upozorava Faletar. “Sirovinu su nam uskratili Udruženje drvno – prerađivačke industrije pri HGK i Hrvatske šume. Ove godine umjesto s 74.526 m³, na koliko po stupnju finalizacije imamo pravo, raspolažemo s 50.808 m³ ugovorene sirovine. Poduzeća poput Spačve, koja se dokazuju na sve zahtjevnijem europskom tržištu, kao i u lokalnoj zajednici, jer tvrdoglavo vjerujemo u opstanak i ostanak u Slavoniji, najbolji su mogući generator razvoja. Zato i ulažemo ogromne napore da se ovo štetno i nepravedno ograničenje čim prije ukine, da možemo nastaviti pozitivan trend. Kada bismo uspjeli kupiti još 10.000 prostornih metara trupaca hrasta, Spačva bi mogla zaposliti još 200 radnika i proizvesti finalne proizvode koje bi mogla izvesti u više od 30 zemalja svijeta. Ako se pismo razumijevanja koje su potpisale Hrvatske šume i Udruženje drvoprerađivača pri HGK bude strogo provodilo, Spačva će iz godine u godinu dobivati sve manje trupaca i dolaze u pitanje radna mjesta.”, rekao je Faletar.
Projekt inovativnih vrata
Drvna industrija Spačva je nositelj projekta, a razvila ga je u suradnji sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu i Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, i taj će se projekt sufinancirati EU novcem. Naime, Drvna industrija Spačva je na temelju poziva “Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”, za projekt “Istraživanje u poduzeću Spačva d.d. u svrhu razvoja inovativnih masivnih vrata od slavonske hrastovine” dobila 20,7 milijuna kuna. “Nakon sjednice Savjeta u Vinkovcima, s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta potpisali smo ugovor o realizaciji ovog znanstvenog projekta, čija je ukupna vrijednost 45,8 milijuna kuna, od čega je 20,7 milijuna nepovratna potpora kroz Europski fond za obnovu i razvoj. Istraživački rad na projektu trajat će četiri godine, a osim Spačve, kao nositelja projekta, sudjelovat će i dva partnera – Šumarski fakultet Zagreb i Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka. Veselimo se budućem radu na ovom projektu i ponosni smo jer smo njegovim potpisivanjem još jednom ukazali na pozitivnost našeg poslovanja i politike nastojanja da razvojem tehnologija i procesa proizvodnje pridonesemo kvaliteti naših proizvoda i boljitku naše tvrtke.”, rekao je Josip Faletar, dodajući kako od ukupne svote Spačvi pripada 15 milijuna, Šumarskom fakultetu 3,5, a osječkom fakultetu 1,5 mlijuna kuna. Zaposlit će tri znanstvenika koja će raditi na provedbi projekta i njihove plaće zajednički podmiruju tri partnera, s tim da Spačva dodatno ulaže i sirovinu od koje će se raditi ulazna vrata i čija će se svojstva u odnosu na vanjske utjecaje od kiše, vjetra, sunca ispitivati u laboratorijima Šumarskog fakulteta. Naime, cilj je istraživanja ispitati i utvrditi koje su vrste slavonskog hrasta, koji načini lijepljenja i sušenja, najpogodniji za izradu masivnih ulaznih vrata s obzirom na vremenske uvijete u pojedinim dijelovima svijeta budući da Spačva svoje proizvode izvozi diljem Europe i svijeta. Faletar ističe kako i dalje kontinuirano ulažu u mjere kontrole razine buke i prašine u pogonu i okolici. Dodaju i da su od trenutka kada je prvi put stigla primjedba u mjere kontrole prašine i buke uložili više od dva milijuna kuna. “Nije nam cilj samo zadovoljiti standarde zaštite okoliša, mi radimo na tome da budemo višestruko bolji od onog što je propisano zakonom i pravilnicima. Prepoznajemo problem i želimo ga riješiti. No, rješenje nije ni brzo ni jeftino, ali nadam se da susjedi mogu prepoznati da kontinuirano radimo na njemu. Milijunska ulaganja svjedoče koliko ozbiljno shvaćamo primjedbe. Ukupno je provedeno sedam mjera, poput investicije u sustav za filtriranje, prikupljanje i transport piljevine, nabava stroja za čišćenje prometnica s priključcima, uređenje deponija piljevine, gradnja zaštitne barijere pokraj stroja za skidanje kore.”,istaknuo Josip Faletar. Kada je riječ o planiranim infesticijama u 2018. one iznose 50-ak milijuna kuna, dok je lani investirano više od 27 mil. kn. te se po važnosti ističu ulaganja u novi furnirski nož i sušionicu s peglom u furniru, jednom od 4 segmenta poslovnih aktivnosti. Krajem 2017. pustili su u rad furnirski nož vrijedan 10 milijuna kuna, za kojeg Faletar kaže da je najmoderniji stroj te vrste u Europi, zbog kojeg “proizvode prvoklasni furnir”. Isto toliko su uložili i u sušaru, a planiraju još 35 milijuna kuna uložiti u suhu doradu, novost u domaćoj drvnoj industriji kojom se u potpunosti moderniziraju proizvodni procesi kroz uštede na sirovini, skraćivanju vremena isporuke i smanjivanju škarta. Poslovni rezultati iz 2017., prema našem sugovorniku, rezultat su povećanja prodaje od 12 posto kontinuiranih napora na poboljšanju efikasnosti ulaganjima u tehnologiju i obuku zaposlenika, ali i pozitivnih trendova u sektoru drvne industrije. Najviše su rasli u Rumunjskoj, gdje je Spačva otvorila tržište masivnih vrata, te u Italiji, Srbiji i Hrvatskoj zbog rasta prodaje peleta.
