Kravata je poznati hrvatski dekorativni predmet i hrvatski simbol, ali i simbol Europe i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga je Academia Cravatica proglasila 18. listopada hrvatskim i svjetskim Danom kravate.
Kravata je odjevni predmet koji se smatra izvornim hrvatskim proizvodom, a raširila se Europom u 17. stoljeću sudjelovanjem hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu (1618.-1648.). Hrvatska tradicionalna odora s vezanim, oslikanim maramama oko vrata pobuđivala je pažnju. Marame su bile napravljene od različitih materijala. Od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici.
Taj “hrvatski elegantni stil”, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Stoga u francuski jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.
Termin “tie” (kravata) razvio se u engleskome jeziku iz izraza “to tie a cravat” (zavezati kravatu), a zapravo predstavlja jedan od načina vezivanja ovog odjevnog predmeta oko vrata, koji potiče od originalne kravate.
18. listopada 2003. godine Arenu u Puli je obavila najveća kravata na svijetu, dugačka 808 i široka 25 metara. Pulska kravata je bila crvene boje i simbolizirala je kravatu kao dio hrvatske i svjetske baštine.
