Danas je održana 5. sjednica Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Vukovarna kojoj je, između ostaloga, riječi bilo o razvojnim trendovim po županijama s posebnim osvrtom na slavonske županije: Podatke je przetirao Željko Hanzl, viši stručni savjetnik u Odjelu za makroekonomske analize HGK.
Veličina BDP-a, moglo se čuti, najbolji je pokazatelj različite gospodarske snage pojedinih županija, a on je u 2016. godini iznosio 351,3 milijarde kuna. Čak trećina ili točno 33,6% BDP-a otpada na Grad Zagreb, a dodaju li se Zagrebu još dvije najveće županije, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, njihov BDP čini 50% ukupnog BDP-a Hrvatske dok na Vukovarsko-srijemsku županiju otpada 2,3% ukupnog BDP-a Hrvatske. Čak četiri slavonske županije (Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska) spadaju među 2,5% najnerazvijenijih NUTS III u EU. Zbog velikih razlika u razvijenosti županija, EUROSTAT-u je upućen zahtjev za promijenim statističkih regija, a navedenom promjenom u svim županijama bi došlo do povećanja intenziteta regionalnih potpora za poduzetnike za 10-25 postotnih bodova. Najveći dobitnici bile bi županije na području Slavonije i Baranje kod kojih bi razina regionalnih potpora rasla za 25 postotnih bodova u odnosu na sadašnje stanje (povećanje maksimalnog intenziteta regionalnih potpora sa sadašnjih 25% na 50% za velika, odnosno s 35% na 60% za srednja te s 45% na 70% za mala poduzeća
Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija najveća izvozna tržišta Hrvatske (prema njima je u 2018. godini plasirano preko 50% ukupnoga robnog izvoza Hrvatske) pa ne iznenađuje podatak da su ove zemlje ujedno i najzastupljenija tržišta većine županija, uključujući i Vukovarsko-srijemsku županiju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Vukovarsko-srijemska županija zabilježila u 2018. godini negativni saldo robne razmjene koji je iznosio 187,8 milijuna eura. Vukovarsko-srijemska županija zauzima 14. mjesto po vrijednosti izvoza dok vrijednost izvoza per capita iznosi 1.810 eura što je svrstava na 15. mjesto među županijama.
Hrvatska ima sedmo najstarije stanovništvo u EU dok je omjer umirovljenika i osiguranika vrlo nepovoljan (iznosi 1:1,2) što govori u prilog neodrživosti mirovinskog sustava RH. Vukovarsko-srijemska županija „ostarjela“ je za 1,4 g. (u roku od 2 kalendarske godine-najviše u RH). Broj upisanih učenika u osnovnim školama u Vukovarsko-srijemskoj županiji u školskoj godini 2018/2019 smanjio se za 30,2% u odnosu na školsku godinu 2005/2006.
U 2018. godini Vukovarsko-srijemska županija imala je 20 tvrtki među 1000 najvećih tvrtki u RH dok Grad Zagreb ima 482 tvrtke. Tvrtka Prvo plinarsko društvo d.o.o. iz Vukovara pojavljuje se kao najveća tvrtka u Županiji (prema ukupnim prihodima) u posljednje tri godine.
Prema indeksu gospodarske snage Hrvatske gospodarske komore u razdoblju 2018/2019, Vukovarsko-srijemska županija zauzima 8. mjesto i odnosu na 2018. godinu ona je porasla za tri mjesta. Ispred Vukovarsko-srijemske županije nalaze se Dubrovačko-neretvanska, Međimurska, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Varaždinska i Istarska županija te Grad Zagreb.
