Svjetski dan kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) se svake godine obilježava treću srijedu u studenom na prijedlog Globalne inicijative za kroničnu opstruktivnu bolest pluća. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana KOPB-a je „Nikad prerano, nikad prekasno.“ (engl. Never too early, never too late), da bi se podigla svijest u populaciji o bolesti koja godišnje uzrokuje više od tri milijuna smrti.
KOPB je kronična progresivna bolest pluća koju karakterizira trajno suženje dišnih puteva, što rezultira otežanim disanjem. Disanje je otežano zbog smanjenog protoka zraka u plućima do kojeg dolazi zbog:
- Smanjenja elastičnosti alveola (mjehurići u plućima ispunjeni zrakom u kojima se odvija izmjena plinova)
- Oštećenja stijenki alveola
- Zadebljanja i kronične upale dišnih puteva
- Pojačanog stvaranja sluzi
- Pod pojmom KOPB ubrajamo dvije velike skupine bolesti:
Kronični bronhitis – dugotrajna upala dišnih putova koju obilježava prekomjerno stvaranje sluzi i kašalj. O kroničnom bronhitisu govorimo ako kašalj i iskašljavanje traju najmanje tri mjeseca u dvije uzastopne godine.
Emfizem – bolest dišnog sustava u kojom dolazi do uništavanja alveola čime se gubi elasticitet pluća, a zračni se prostori povećavaju i postaju manje funkcionalni.
Najraniji znakovi bolesti su dugotrajni kašalj i iskašljavanje. Kašalj se u početku bolesti javlja samo ujutro, no kako bolest napreduje javlja se tijekom cijelog dana, a kasnije i noći. Nakon nekoliko godina javlja se zaduha (osjećaj nedostatka zraka) pri naporu, koja postepeno napreduje. U posljednjim fazama bolesti bolesnik ima zaduhu pri obavljanju i najjednostavnijih fizičkih aktivnosti (održavanje osobne higijene, oblačenje, prirpema hrane) pa čak i u mirovanju. Oboljeli su podložni čestim upalama pluća koja dodatno otežavaju disanje i čest su razlog hospitalizacije.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda i testova plućne funkcije. Glavni dijagnostički kriterij za postavljanje dijagnoze temelji se na nalazima spirometrije. Najvažniji dijagnostički parametri u spirometriji su FEV1 (volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi nakon dubokog udaha) i FVC (forsirani vitalni kapacitet, tj. ukupni volumen izdahnutog zraka maksimalnom snagom). Smanjeni omjer FEV1 i FVC pokazatelj je smanjene prohodnosti dišnog sustava (opstrukcije).
Najčešći uzrok je dugotrajno izlaganje cigaretnom dimu. U malog broja oboljelih je uzrok manjak enzima odgovornog za elastičnost pluća. Osim toga, razvoju KOPB-a doprinosi i izloženost štetnim parama i plinovima te život u urbanim sredinama u kojima je izrazito zagađen zrak. Prvi znakovi bolesti se najčešće javljaju kod osoba u 40-im i 50-im godinama života koje puše više od 20 cigareta dnevno duže od 20 godina. Češće obolijevaju muškarci, no razlika se smanjuje zbog porasta broja pušača među ženama.
Broj oboljelih od KOPB-a raste iz godine u godinu diljem svijeta. Procjenjuje se da je u svijetu 2017. godine bolovalo više od 300 milijuna ljudi, dok je 3,2 milijuna ljudi umrlo. U Hrvatskoj se procjenjuje da boluje gotovo 400 000 ljudi (gotovo 10 % stanovništva). U posljednjih 10 godina prosječno 1 600 osoba godišnje umire od KOPB-a.
Prema podacima o mortalitetu u 2017. godini, u Hrvatskoj je od kronične bolesti donjeg dišnog sustava (J40-J47) umrlo 1 966 osoba.
Najbolji način prevencije KOPB-a je nepušenje i neizlaganje duhanskom dimu. Većina slučajeva KOPB–a može se spriječiti ako se zaustavi izloženost duhanskom dimu.
