Jeste li znali da trećinu života provodimo spavajući, a o tome kako spavamo ovisi kvaliteta one druge dvije trećine života koje provodimo budni? Spavanje krijepi, pomlađuje, vraća vitalnost, ljepotu, mir, sposobnost koncentracije, te nije pretjerano reći da je spavanje pola zdravlja i ljepote.
Danas obilježavamo 13. po redu Svjetski dan spavanja, međunarodno priznati događaj za podizanje svijesti o spavanju u svrhu prepoznavanja njegove važnosti te utjecaja na naše zdravlje.
Veliko švedsko istraživanje dokazalo je povezanost sna i duljine života. Istraživači su proučili podatke o spavanju od 43,000 sudionika starih do 65 godina. Zaključili su da ako spavate manje od pet sati u jednoj noći, imate veći rizik od rane smrti. Probleme sa spavanjem osjeća čak 45 posto populacije, a nedostatak sna i poremećaji u spavanju sve se više prepoznaju kao poveznica s kroničnim bolestima kao što su pretilost, visok krvni tlak i karcinom.
No čini se da osam sati neometanog sna ipak nije potrebno da biste se probudili odmorni. Znanstvenici sada tvrde kako je normalno da je san isprekidan te da to regulira stres. Povjesničar Roger Ekirch s Virginia Techa proučava spavanje gotovo dva desetljeća i vjeruje kako mnogi zdravstveni problemi imaju korijene u prirodnoj tjelesnoj sklonosti za kraćim periodima spavanja.
Premalo odmaranja, i smetnje spavanja su se razvili u modernu civilizacijsku bolest, upozoravaju stručnjaci. Noćna nenaspavanost može dovesti do dnevne pospanosti, zamora, slabe koncentracije i loše memorije te povećati rizik pogrešaka i nezgoda. Ono što znanstvenici znaju jest da biste definitivno trebali spavati sedam do devet sati kako bi se psihički i fizički dobro osjećali. No treba zapamtiti i kako svaki organizam treba određenu količinu sna. Neki ljudi mogu “preživjeti” i na puno manje sna, jer žive u drukčijim klimama i kulturama, ali premalo je ipak loše.
