Dosad je isplatu minimalne plaće od države zatražilo 75 tisuća tvrtki za ukupno 443 tisuće radnika, većina je novac i dobila, što govori o tome koliko je ozbiljno ova Vlada pristupila problemima uzrokovanim pandemijom koronavirusa. Svoje viđenje trenutne situacije za Večernji list iznio je ministar financija Zdravko Marić, koji naglašava da je pandemija koronavirusa nedvojbeno je najgora globalna zdravstvena kriza našeg vremena.
“Svijet se upravo suočava i s materijalizacijom njenih ekonomskih posljedica čiji su razmjeri i vremensko trajanje još uvijek neizvjesni, ali će, po svemu sudeći, posebice u kratkom roku, biti bez presedana i značajniji od globalne financijske krize 2008. Posebnost ove ekonomske krize je simultanost i globalna rasprostranjenost udara s obzirom na to da će baš sve svjetske zemlje, u relativno kratkim vremenskim razmacima, snositi manje ili veće posljedice. Dodatni je problem da su u kratkom roku potencijalni zdravstveni i ekonomski učinci suprotstavljeni, što dovodi do problema upravljanja krizom, pri čemu smo vidjeli kako se nisu sve države odlučile za istu strategiju borbe s krizom”, ističe ministar Marić.
Naglašava da je Hrvatska pravodobno prepoznala opasnosti zaraze i posljedice koje mogu nastupiti kako za zdravlje tako i za život naših sugrađana i u ovoj krizi pokazuje svoje najbolje lice, discipliniranost, solidarnost i odgovornost, po čemu se vidi da smo uspješniji od puno bogatijih zemalja. “Kao što smo pravodobno prepoznali epidemiološke opasnosti, tako smo pravodobno prepoznali i reagirali na izvjesne negativne ekonomske posljedice. Najveći izazov u ovoj situaciji je neizvjesnost do kada će ova kriza trajati. O duljini njena trajanja ovisit će zdravstvene, socijalne i ukupne gospodarske posljedice. Dobro je što ovaj put krizu dočekujemo spremniji i otporniji. Hrvatska je imala lošu i dugu epizodu kontinuiranog gospodarskog pada, međutim, u posljednjih nekoliko godina uz održiv gospodarski rast konsolidirali smo javne financije, čime smo stvorili fiskalni prostor za brzu i snažnu fiskalnu potporu za održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti”, objašnjava. Vladine gospodarske mjere prije svega su usmjerene na očuvanje radnih mjesta i osiguravanje likvidnosti. Iznos potpore za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenima koronavirusom je s početnih 3.250 u ožujku povećan te će u travnju i svibnju iznositi 4.000 kuna, a poslodavci koji koriste tu mjeru bit će oslobođeni troškova pripadajućih doprinosa. Uz to, porezne obveznike kojima je rad zabranjen, odnosno ako im je rad onemogućen ili znatno otežan u cijelosti ili djelomično Vlada oslobađa plaćanja javnih davanja koja dospijevaju tijekom ova tri mjeseca.
“Kada gledamo iznose fiskaliziranih računa, koji u ovom trenutku daju najprecizniju sliku kakva je razina aktivnosti u ekonomiji, od uvođenja mjera restrikcije rada i kretanja do danas zabilježen je pad iznosa fiskaliziranih računa u svim djelatnostima gotovo 44%. Pri tome je najznatniji pad od oko 90% zabilježen u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, poslovanju nekretninama te ostalim uslužnim djelatnostima, dok je u djelatnosti trgovine na malo zabilježen pad od gotovo 30%”, kaže Marić.
Dodaje i da se svaki teret lakše podnese kad se podijeli, pa ćemo tako i ovu krizu iznijeti solidarno i zajednički. Tu, kaže, ne misli samo na odnos privatnog i javnog sektora, već i unutar svakog od spomenutih. “Što se tiče samog javnog sektora i funkcioniranja proračuna, uz osiguranje sredstava bilo je očekivati da ćemo krenuti u proces smanjivanja proračunskih izdataka na najmanju moguću mjeru. S tim ciljem, a kako bi se optimalno iskoristio ograničeni fiskalni potencijal, predložili smo niz mjera za smanjenje rashoda kako bismo se mogli na što učinkovitiji način nositi sa situacijom u kojoj s jedne strane moramo osigurati sredstva za financiranje mjera i aktivnosti pomoći gospodarstvu, ali što je još i važnije, osigurati sredstva za borbu protiv širenja epidemije i zaštitu zdravlja naših građana. Nastavak provedbe investicijskih projekata, posebno onih sufinanciranih iz fondova EU nije upitan, ali nas trenutačna situacija primorava da detaljnije pratimo dinamiku njihova izvršenja kako bi osigurali likvidnost za njihovu provedbu. S druge strane, treba izbjeći situacije da se sredstva isplaćuju za one projekte za koje nisu izvjesni rokovi izvršenja uzimajući u obzir izmijenjene okolnosti”, objašnjava ministar.
Što se tiče plaća i materijalnih prava zaposlenih u državnoj i javnoj upravi, poručuje, otvorit će razgovore sa sindikatima, od kojih očekuju razumijevanje, te će potom poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s novonastalom situacijom.
