Epidemija koronavirusa poremetila je život u svim segmentima pa tako veliku štetu trpe i tradicionalne priredbe i manifestacije, kojima se ili remeti kontinuitet održavanja ili moraju prilagođavati svoje programe. Među njima su i Vinkovačke jeseni, ove godine 55., jubilarne. Organizatori poručuju kako kontinuitet održavanja ove najveće manifestacije tradicijske kulture u Hrvatskoj i šire, neće biti poremećen te će Jeseni biti održane, ali u obliku prilagođenom epidemiološkoj situaciji.
U kojem će obliku ovogodišnje Vinkovačke jeseni biti održane sada je i poznato. Objavili su to organizatori, Grad Vinkovci, Zajednica kulturno umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije i Novosti, na konferenciji za medije održanoj ovoga tjedna. Jubilarne 55. Vinkovačke jeseni bit će održane pod sloganom „Curo draga iz sokaka moga“ od 17. do 20. rujna, a sve detalje možete pronaći na stranicama ovoga broja Vinkovačkog lista. A u ovom članku donosimo još poneki detalj iz povijesti širom svijeta poznate vinkovačke manifestacije, koja je nastala iz velike želje i s ciljem očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta ponajprije kroz promociju tradicijske kulture, ali i brojne druge sadržaje. Podsjećamo se listajući arhivu naše medijske kuće Novosti, koja je kroz svoj tjednik, kao i radio postaju, bilježila sve vezano uz Vinkovačke jeseni od prve godine njihova održavanja.
Došli smo i do četvrtog desetljeća manifestacije, a ovaj put osvrnut ćemo se na na Folklorne večeri – Smotru folklora Vukovarsko-srijemske županije, jednu od najstarijih priredbi Vinkovačkih jeseni. Tako je, primjerice, na Folklornim večerima 2000. godine nastupio 51 KUD s područja cijele županije, a to je bio i najveći broj društava do tada. Prema zaključku Prosudbenog ocjenjivačkog suda te su godine najsuspješnija bila društva: „Mijat Stojanović“ Babina Greda, „Branimir“ Bošnjaci, „Grančica“ Đeletovci, „Ivan Goran Kovačić“ Lovas, „Seljačka sloga“ Nuštar, „Slavko Janković“ Rokovci-Andrijaševci, „Zrinski“ Tordinci i „Tamburica“ Vinkovci.
Kroz godine održavanja Folklornih večeri ova se priredba nerijetko nastojala sadržajno dodatno obogatiti. Godine 2001., primjerice, u programu su bile dvije novine. Te su godine, naime, u programu Folklornih večeri predstavljeni stari vinkovački šokački rodovi, a neposredno prije Folklornih večeri održavana su natjecanja u pastirskim igrama, a sve s ciljem čuvanja tradicijskog života od zaborava.
Inače, zanimljiv je podatak kako su Folklorne večeri u stvari započele kao Folklorni dani, koji su uvedeni 1972. godine kao uvod u središnje priredbe Vinkovačkih jeseni i dio programa kroz koji su se predstavljale folklorne skupine s područja tadašnje Općine Vinkovci. Od samoga početka domaći folkloraši su se vrlo pomno pripremali za nastup na Vinkovačkim jesenima, a i danas izlazak na pozornicu u programu Folklornih večeri ono je za što se društva diljem Vukovarsko-srijemske županije spremaju tijekom cijele godine. A Folklorni dani Folklornim večerima postali su 1974. godine. Od 1993. godine, od kada Zajednica kulturno umjetničkih djelatnosti okuplja folklorne skupine s područja Vukovarsko-srijemske županije i na Folklornim večerima nastupaju društva koja djeluju na području cijele županije. Folklorne večeri tako postaju Smotra folklora Vukovarsko-srijemske županije na kojoj nastupa više od pedeset izvornih te desetak koreografiranih društava. Društva koja izvode izvorni folklor prati Prosudbeni ocjenjivački sud, a ocjenjuju se nošnje, nošenje popratnih predmeta, prezentacija običaja, pjevanje, glazba i ples. Najuspješniji te godine stječu mogućnost nastupa sljedeće godine na otvorenju Vinkovačkih jeseni, na Državnoj smotri izvornog hrvatskog folklora Vinkovačkih jeseni te na smotrama diljem Hrvatske.
