Jučer je održana 7. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Otvarajući sjednicu, premijer Plenković podsjetio je da je na prošloj sjednici u srpnju ove godine Vijeće izvijestilo da je Hrvatska 10. srpnja uključena u Europski tečajni mehanizam II, što je zadnji korak prije ulaska u europodručje. Toj je odluci prethodilo ispunjavanje 19 mjera Akcijskog plana, odnosno svojevrsnih reformskih mjera koje su bile preduvjet. Za sudjelovanje u ERM II utvrđen je središnji paritet i on je jednak 7,53450 kuna za 1 euro te odgovara tržišnom tečaju u trenutku donošenja odluke. “Nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II moguće je uvesti euro već 1. siječnja 2023. godine”, poručio je premijer Premijer Plenković i dodao da je za ispunjenje toga cilja potrebno je provesti reformske mjere Akcijskog plana u području sprječavanja pranja novca, poslovnog okruženja, upravljanja u javnom sektoru i pravosuđa.
Drugi važan zadatak tijekom boravka u ERM II je provedba “Changeover plana” odnosno Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom.
“Ovaj plan je strateški dokument koji opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom”, pojasnio je predsjednik Vlade i dodao kako on postavlja temeljne procese zamjene poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti i konvertiranje depozita i kredita. Istaknuo je pritom i kako je temeljno načelo Nacionalnog plana zamjene zaštita potrošača što podrazumijeva zamjenu kune u euro bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, te uspostavljanje mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena. S obzirom da je proces zamjene kune u euro složen i tehnički zahtjevan, Nacionalni plan ustrojit će ukupno šest koordinacijskih odbora, onaj za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te za komunikaciju.
“Cilj je da se sve pripremi za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine”, istaknuo je premijer.
Kako bi objasnio prednosti uvođenja eura, naveo je i kakva bi bila situacija da je Hrvatska u eurozoni sada, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. “Da je Hrvatska sada u eurozoni, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao i ne bi imali rizik valutne krize. Mjenjački troškovi zamjene kuna u euro bi nestali. Imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa. Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik”, zaključio je.
