Zahuktala se ovogodišnja sezona svinjokolja koja i ovaj put neće proći bez razno raznih polemika, rasprava i ograničenja, no ljudi su na to u posljednje vrijeme, kako kažu, već i navikli. Nakon što su prošle godine svinjogojci u Vukovarsko-srijemskoj županiji sezonu svinjokolja dočekivali s neizvjesnošću, zbunjenošću i brojnim pitanjima, jer je zbog opasnosti od pojave afričke svinjske kuge Ministarstvo poljoprivrede donijelo Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa na području Hrvatske i obvezu provođenja biosigurnosnih mjera, ove godine pomutnju i negodovanje među svinjokoljcima izaziva situacija s pandemijom korona virusa. Podsjetimo, lani je izdana naredba koja propisuje zabranu premještanja živih svinja osim izravno u klaonicu i zabranu klanja svinja za osobnu potrošnju za sva gospodarstva koja su svrstana u kategoriju 1, a takvih je na našem području 90%. To je značilo da od 1. studenoga ništa više nije bilo moguće raditi bez veterinarskog nadzora i bez dodatnog plaćanja koje pada na teret svinjogojaca.
Klanje svinja za osobnu potrošnju na gospodarstvu dozvoljeno je bilo po odobrenju ovlaštenog veterinara nakon kliničkog pregleda svinja.
Strasti je pak ove godine uzburkala izjava ravnateljice županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Kate Krešić, koja je na posljednjoj konferenciji županijskog Stožera civilne poručila kako su između ostalog i svinjokolje novi izvori zaraze. Zamolila je tom prilikom da se tradicionalne slavonske svinjokolje ove zime održavaju samo u krugu najuže obitelji kako bi se izbjeglo širenje bolesti.
“U ovo doba godine uvijek su aktualna pitanja veterinarskih službi, klaonica, pravila za nas svinjogojce i svinjokoljce i slično. Kako ništa nije crno-bijelo tako nisu ni pravila koja je ministarstvo lani odredilo. Naime, što se tiče strogih veterinarskih kontrola, na to nemam primjedbi jer zdravlje je najvažnije i tu ne smije biti kompromisa. Problem je u odredbi da se svinje moraju voziti u klaonice na klanje. Ljudima nije upitna sama cijena usluge, platimo koliko treba i tako mora biti, upitni su klaonički kapaciteti kojih u našoj županiji nedostaje. Klaonice na našem području ukupnih su dnevnih kapaciteta od oko 200 komada svinja, dok su potrebe puno veće, pretpostavljam i do 1.000 komada. Iz tih razloga stvaraju se liste čekanja i od nekoliko tjedana, a to nama uzgajivačima radi velike probleme jer mi moramo reagirati u onom trenutku kada nam kupac najavi da bi došao po polutke”, priča nam Josip Stojanović, mladi vlasnik OPG-a Stojanović iz Šiškovaca koji godišnje, uz ratarsku proizvodnju, uzgoji i oko 300 tovljenika, a za koje ima kupce iz svih krajeva Hrvatske.
Mišljenja je i kako izjave o svinjokoljama kao izvorištu zaraze nemaju smisla i nisu dobre u ovim trenucima.
“Na svinjokoljama u posljednjih desetak godina uglavnom sudjeluju ljudi koji se druže i obilaze na tjednoj bazi, tu mislima na rođake, kumove i slično. Rijetko kada je na okupu više od deset ljudi, najčešće se gleda da sve što prije bude gotovo i da ide svatko na svoju stranu, nisu to više svinjokolje kao nekada, tako da stvarno tu ne vidim neki problem. Pogotovo što će svatko tko osjeti i najmanje simptome u današnje vrijeme o tome obavijestiti domaćina i ostati kod kuće”, ističe Stojanović. Sve u svemu, današnje svinjokolje raznim su utjecajima i odlukama postale “posao” koji se što brže treba odraditi pa da svatko ide čim prije svojoj kući, od višednevnog zajedničkog druženja kakve su bile nekada, postale su samo još jedan primjer udaljavanja ljudi jedni od drugih.
