Diljem Hrvatske se drugu godinu za redom 1. ožujka obilježava Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora. Oni koriste sve svoje znanje, stručnost, volju, kreativnost i strpljenje kako bi djeci i mladima s teškoćama u razvoju olakšali svakodnevicu, naučili ih novim vještinama i otvorili im šire vidike, a to nije nimalo laka zadaća.
Obilježavanjem Nacionalnog dana edukacijskih rehabilitatora ističe se značenje i uloga edukacijskih rehabilitatora kako u ustanovi u kojoj djeluju, tako i u lokalnoj, ali i široj društvenoj zajednici, a posebice iz razloga što oni svojim znanjem uklanjaju predrasude prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom u cijelome društvu. Edukacijski rehabilitatori nezaobilazni su stručnjaci u odgoju i obrazovanju te rehabilitaciji djece, no također i rehabilitaciji odraslih. Oni su prvenstveno članovi stručnih timova odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova.
Biti edukacijski rehabilitator znači, uz stručnost, njegovati empatiju i humanost, biti pun entuzijazma te pronalaziti zadovoljstvo i u najmanjim pomacima nabolje. To je iznimno hvalevrijedan i zasigurno težak posao kojim edukacijski rehabilitatori utječu na ostvarenje boljeg i kvalitetnijeg društva u cijelosti.
Povodom ovoga dana predstavljena je Inicijativa edukacijski rehabilitatori – ključ inkluzije koja je pokrenuta kako bi upoznali širu javnost s tom profesijom i ključnom ulogom koju rehabilitatori imaju u inkluziji, uključivanju djece s teškoćama i osoba s invaliditetom. Cilj je potaknuti čelne ljude županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj koji su osnivači bolnica, domova zdravlja, škola i vrtića na stvaranje veće dostupnosti edukacijsko-rehabilitacijske podrške. Velikom broju građana nije dostupna odgovarajuća stručna podrška u njihovom mjestu stanovanja, a neki je ne mogu ostvariti niti na području županije u kojoj žive. Takav oblik podrške teško može nadomjestiti neka druga profesija.
Inicijativa će svoje aktivnosti usmjeriti i na sprječavanje lažnog predstavljanja, reklamiranja, prodaje i uporabe sredstava koja mogu ozbiljnije naškoditi zdravlju osobe. Jedan od takvih primjera je solna kiselina koja se neetično propagira kao oblik “liječenja autizma”.
Valja napomenuti kako se među pokretačima ove Inicijative našla i Vinkovčanka Martina Boričić Martić, o čemu smo već pisali. Inicijativa djeluje kroz svoju Facebook stranicu, ali u planu su i veći projekti, a Martina priprema nekoliko popratnih tekstova o poslovima edukacijskih rehabilitatora kako bi ukazala na njihovo značenje u zajednici, osobito jer oni svojim znanjem uklanjaju predrasude prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom u cijelome društvu.
