Pilot-projekt osposobljavanja odraslih putem vaučera, koji bi kasnije trebao postati trajan model educiranja odraslih građana, ugurao se u državni Nacionalni program oporavka težak 50 milijardi kuna.
Kako piše Večernji list, država će ljudima dijeliti vaučere kojima će oni plaćati dodatno obrazovanje, ali vrijednost vaučera i detalji tehničke provedbe još se bruse s Europskom komisijom. Plan Vlade je da idućih nekoliko godina vaučere dobije ukupno 30 tisuća zaposlenih i nezaposlenih građana.
Savjetnik ministra Aladrovića, Ivan Vidiš, kaže da će zainteresirani hrvatski građani također dobiti osobni korisnički račun te će samostalno birati svoj obrazovni program. Hoće li Hrvati dobivati 500 eura, slično kao i Francuzi, ili će ta svota biti manja ili veća, još je predmet dogovora s Europskom komisijom. Trenutno je sastavljena lista od 80 programa i vještina koji su deficitarni na domaćem tržištu rada, s tim da će biti naglasak na „zelenim i digitalnim“ vještinama, kao što je i sve ostalo u Nacionalnom programu oporavka u znaku tih dvaju obilježja.
Zavod za zapošljavanje trebao bi biti glavni nositelj i realizator projekta, koji će se, dakako, većim dijelom realizirati online – putem posebne aplikacije koja se priprema za tu namjenu.
Država će tako financirati stjecanje traženih vještina kao što su programeri, eksperti za umjetnu inteligenciju, stručnjaci za gaming industriju, CNC operateri, specifični proizvodni procesi u poljoprivredi, zavarivači, upravljanje poslovnim sustavima, upravljanje e-trgovinom, nove tehnike u kulinarstvu, rad u Adobe programima, user experience designeri, vještine upravljanja građevinskim strojevima, upravljanje viličarima i slično.
“Pilot-projekt trajat će do 2026. Nadamo se dobrim rezultatima i dobrom odazivu kako bi on prerastao u dugoročni program cjeloživotnog obrazovanja”, kaže Vidiš.
Nakon što se zainteresirani prijave putem aplikacije, konačno će odobrenje davati HZZ, a još se razmatra hoće li pojedinci dobivene vaučere koristiti u obrazovnim institucijama koje sami izaberu ili će birati jednu od ustanova koje će im ponuditi država.
“Predviđeni cilj od 30.000 uključenih korisnika važan je iskorak kojim bismo se postupno približili prosječnoj stopi sudjelovanja u cjeloživotnom obrazovanju ostalih država EU. Namjera je povisiti stopu sudjelovanja u cjeloživotnom obrazovanju na minimalnih 4 posto do 2026”, dodaje Vidiš.
