Afion snimili legendarnu “Šošanu”

Foto: Doringo

Zagrebačko-skopsko-malmeški world music sastav Afion predstavlja singl “Šošana”, kojim najavljuje dugoočekivani, treći studijski album “Treći bilbil”. “Šošana” je pjesma čija je melodija poznata na cijelom Bliskom istoku. Izvorno se na hebrejskom zove “Erev shel shoshanim” (Večer ruža/ljiljana). Tradicionalno se svira na svadbama, ali je koriste i kao podlogu za trbušni ples. Kod nas ju je popularizirala Olivera Katarina u 60-ima te grupa Dah u 70-ima. Autorica teksta je Ildi Ivanji, a u njenom prepjevu hebrejska ruža je postala djevojka Šošana, glavna protagonistica pjesme koja iščekuje dolazak svog dragoga.

O singlu “Šošana” članovi Afiona su nam rekli nekoliko rečenica;

Lidija: “”Šošana” je poetična, senzualna ljubavna pjesma s dozom melankolije i nostalgije. Po emociji je sestra Anadolki, ali u sebi nosi boje, mirise i okuse istočnog Mediterana. U njoj se čuju zvukovi Orijenta, makedonskog kavala, perzijskog tombaka, plesnjaka 60-ih i 70-ih godina i twinpeaksovske električne gitare. Prekrasna melodija pjesme i tekst Ildi Ivanji spojili su se u divnu priču o Šošani, ženi koja drhti od čežnje da se spoji sa svojim dragim. Ovo je i svojevrsni omaž Oliveri Katarini, velikoj divi i interpretatorici tradicijskih pjesama, posebno romskih.”.

Danijel: “Veliki, pomalo “floydovski” zvuk električne gitare ispod senzualnog i čeznutljivog vokala također je novost u zvuku Afiona. Nježan kaval nas vodi do kraja pjesme koja završava dugim outrom na gitari, koji kao da dolazi iz nekih davno prošlih vremena, kada je tako nešto bilo dopušteno i odlazi u postepeni fade out i kraj albuma.”.

Nenad: “”Šošana” je pjesma koja na predivan starinski, pomalo naivan, ali opet univerzalan način govori o čežnji i o osjećaju živosti i življenja života kroz nju. Jako sam sretan kako nam je ispala Šošana, jedina pjesma čiji je aranžman nastao iz nule i improvizacije. Volim o pjesmama razmišljati kao o nastavcima neke priče, tako da je “Šošana” za mene afionski nastavak “Anadolke”.”.

Novi album Afiona “Treći bilbil” izlazi u ponedjeljak, 4. svibnja. Nakon više od desetljeća diskografske pauze, unio je dosta novih momenata u poigravanju i isprobavanju s novim zvukovima, pristupima i formama. Donio je prepoznatljiv, ali zreliji “afionski” zvuk obogaćen šarolikim perkusionističkim instrumentarijem i električnom gitarom kao povremenim gostom na albumu.

Afion (mak. opijum) je zagrebačko-skopsko-malmeški world music sastav koji je na sceni od 2003. godine. Inspiraciju nalaze pretežito u folkloru hrvatskog i makedonskog područja. Tradicijske pjesme pretaču u vlastite, originalne interpretacije i kompozicije. Mnoštvo koncerata (više od 500!) koje su održali u Hrvatskoj i diljem Europe, što po klubovima, što na velikim festivalskim pozornicama (Bingsjö, Shetland Islands Folk Festival, INmusic Festival, Adriatico Mediterraneo, Balkan Square festival u Ohridu, Ex-Yu Rocks…), pribavilo im je kultni status i velik broj fanova. Njihove nastupe uživo krasi “akustični zvuk s energijom rock’n’roll benda” (J. Bousfield, Rough Guide to Croatia), a svojim izvedbama znanih i neznanih tradicijskih pjesmama izazivaju emocije koje navode publiku na ples, smijeh, ali i suze. Studijski albumi “Afion” (Aquarius Records/Spona, 2006.) i “Čudni svati” (Aquarius Records/Spona 2008.) nominirani su za diskografsku nagradu Porin.

Afionovi članovi angažirani su u različitim glazbenim projektima, surađuju s mnoštvom drugih glazbenika, bave se pedagoškim radom i drže glazbene radionice vođeni idejom kako tradicijsku glazba treba dijeliti s drugima kako bi ostala “živa”. U 2012. im se tako i putevi razilaze, kako bi se članovi posvetili drugim bendovima i projektima. U 2018. bend se ponovo okuplja i sada muzički zreliji, posvećuje se radu na novom albumu znakovita naziva “Treći bilbil” koji će svjetlost dana ugledati u ponedjeljak, 4. svibnja, u CD, LP te digitalnom izdanju Aquarius Recordsa i Spone.

Afion su: Lidija Dokuzović – vokal, Aleksandar Jovevski – kaval, Josip Mazić – bas, Danijel Maoduš – gitare i Nenad Kovačić – udaraljke, vokal.