U Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci predstavljena je knjiga „Planiranje, izgradnja i vrednovanje knjižničnih prostora” autorica Tatjane Aparac-Jelušić i Sanjice Faletar, koja se bavi procesima planiranja i oblikovanja suvremenih knjižničnih prostora te izazovima s kojima se knjižničari i projektanti susreću u praksi. Na knjizi su predano radile četiri godine.
Autorica Tatjana Aparac-Jelušić pojasnila je kako se knjiga ne bavi isključivo knjižničnim zgradama, nego širim konceptom knjižničnog prostora.
„Govorimo o planiranju, izgradnji i vrednovanju knjižničnih prostora, a ne samo knjižničnih zgrada. Željeli smo ići šire jer se u našoj praksi rijetko grade nove knjižnične zgrade, dok se mnogo češće radi na proširenjima postojećih prostora ili prenamjeni drugih vrsta građevina za potrebe knjižnica. Htjeli smo dati pregled onoga što ne trebaju znati samo knjižničari i studenti knjižničarstva i informacijskih znanosti, nego i arhitekti, dizajneri i građevinari koji sudjeluju u takvim projektima. Na taj način željeli smo im približiti naše motrište i pokazati što zapravo očekujemo od takvih projekata i zašto su oni važni”, istaknula je Aparac-Jelušić.
Knjiga je strukturirana kroz nekoliko poglavlja koja prate ključne korake u razvoju knjižničnog prostora, od početne odluke o gradnji do vrednovanja funkcionalnosti prostora.
„Na početku postavljamo temeljno pitanje: treba li uopće graditi novu knjižničnu zgradu ili je moguće proširiti postojeći prostor. Također razmatramo i čestu situaciju u kojoj financijeri nude prenamjenu prostora koji su izgubili svoju prvotnu funkciju. U knjizi izdvajamo i neka opća načela knjižnične arhitekture i dizajna koja su već godinama prisutna u struci”, rekla je autorica.
Među tim načelima ističu se kompaktnost, fleksibilnost, održivost, otvorenost i ekonomičnost prostora, dok je središnji dio knjige posvećen samom procesu planiranja.
„Posebnu smo pozornost posvetili projektnom planiranju, jer smo smatrali da je važno objasniti kako se projekti uopće planiraju. U tom dijelu bila nam je iznimno korisna ekonomska literatura. Nadalje govorimo o fazama, aktivnostima i postupcima u planiranju, izgradnji i adaptaciji knjižničnih prostora te izdvajamo nekoliko faza koje su, prema našem iskustvu, ključne”, dodala je Aparac-Jelušić.
Jednom od najvažnijih smatra pripremnu fazu u kojoj financijeri i knjižničari trebaju donijeti odluku o gradnji nove zgrade ili pronaći alternativno rješenje. Kao primjer navela je i vinkovačku knjižnicu.
„Odluka o obnovi razrušene knjižnice u Vinkovcima donesena je još 2003. godine, kada se kolegica Ema Pejzer snažno zalagala za njezinu obnovu. Postojale su i druge ideje, no s vremenom je sazrela odluka o izgradnji posve nove zgrade. Taj nam je primjer bio zanimljiv jer se kod nas rijetko grade nove knjižnice, češće se radi o proširenjima ili adaptacijama. Ovdje se krenulo od samih temelja, a pratili smo cijeli proces gradnje, od polaganja kamena temeljca do konačnog arhitektonskog rješenja. Zgrada danas ima vrlo privlačan izgled i poziva građane, ali i posjetitelje, da uđu u prostor i osjećaju se dobrodošlo”, zaključila je autorica.
O održivosti knjižničnog prostora govorila je Sanjica Faletar.
„Poglavlje o zelenim knjižnicama pripalo je meni, što me posebno razveselilo. Smatram da knjižnice, kao društvene, javne i kulturne ustanove, trebaju aktivno pridonositi razvoju društva koje je danas izloženo različitim utjecajima. Knjižnične zgrade potrebno je pomno planirati i oblikovati u suradnji s arhitektima, vodeći računa o korištenju lokalno dostupnih i recikliranih materijala te ulaganju u energetsku učinkovitost, odnosno očuvanje raspoloživih resursa. Važno je i uvoditi modele poslovanja koji smanjuju utjecaj na okoliš, primjerice recikliranje materijala, obostrano kopiranje ili izbjegavanje korištenja papirnatih čaša za kavu. Uz to, knjižnice mogu razvijati različite ekološki osviještene programe kojima će motivirati i poticati svoje korisnike na odgovorno ponašanje prema okolišu”, pojasnila je autorica Sanjica Faletar.
Knjiga je, dodaje, namijenjena knjižničarima.
„Njezin je cilj na određeni način osposobiti knjižničare za pristup upravljanju knjižničnom zgradom, odnosno adaptirati ili graditi novu knjižničnu zgradu u svojoj zajednici. Obuhvaća sve faze, od planiranja i projektiranja, preko unutarnjeg uređenja i održivosti, pa sve do fizičke pristupačnosti samog prostora”, istaknula je.
