Istraživanja pokazuju da oko 53%, a prema nekim studijama čak i 70% ukupne količine bačene hrane nastane u kućanstvima. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede tijekom 2020. godine pokrenulo niz aktivnosti u cilju podizanja svijesti potrošača vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane u Republici Hrvatskoj, a u svrhu promjene navika i ponašanja prilikom rukovanja s hranom kod kuće, na poslu, u školi, u trgovini ili u restoranu. Upravo je blagdansko vrijeme poznato kao vrijeme darivanja i obilja kada se pripremaju i konzumiraju velike količine hrane i pića. Nažalost, rijetko kada pojedemo sve što smo kupili i pripremili. Iz ministarstva pozivaju da svi pokušamo smanjiti otpad od hrane u svom kućanstvu primjenjujući neke praktične savjete. Predlažu stoga:
Planirajte kupovinu namirnica. Unaprijed osmislite jelovnike, a prije nego li krenete u kupovinu provjerite koje namirnice već imate kod kuće te pripremite popis namirnica koje su vam potrebne.
Kupujte razumno, bez stvaranja zaliha koje Vam nisu potrebe. Skloni smo promijeniti svoje mišljenje o potrebama za hranom ukoliko vidimo promocije i popuste. To utječe da kupujemo i hranu koja nam nije nužna ili da kupujemo veću količinu od one koja nam je zaista potrebna.
Razlikujte označavanje roka trajanja hrane („najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“ datum) „Najbolje upotrijebiti do“ datum je tzv. „datum kvalitete“ koji pokazuje datum do kojeg hrana zadržava svoja kvalitativna svojstva, ako je ispravno skladištena. Mnogi prehrambeni proizvodi kojima je rok trajanja označen „najbolje upotrijebiti do” datumom su i nakon isteka toga roka još neko vrijeme sigurni za konzumaciju, ali postoji mogućnost nešto umanjene kvalitete (npr. promjena arome, tvrdoće, teksture). „Upotrijebiti do“ datum je tzv. „datum sigurnosti“ i nalazi se na hrani koja je s mikrobiološkog aspekta brzo kvarljiva. Nakon isteka „upotrijebiti do” datuma hrana postaje nesigurna i može predstavljati neposrednu opasnost za zdravlje ljudi te nije za konzumaciju.
Organizirajte hladnjak i smočnicu prije blagdana. Pravilno skladištena hrana prema uputama proizvođača sigurna je za korištenje i dulje ostaje svježa. Tijekom čuvanja i pripreme odvojite sirovu od gotove hrane.
Ostatke od obroka pohranite u hladnjak ili zamrznite. Podijelite ranije pripremljenu hranu u manje porcije kako bi ju po potrebi vadili iz hladnjaka ili zamrzivača. I ovdje vodite računa o sigurnosti hrane te u hladnjak ne stavljate vruću hranu, a jednom odmrznutu hranu konzumirajte unutar 24 sata od odmrzavanja.
Poslužite manje količine hrane na tanjuru. Na taj način se smanjuju ostaci hrane na tanjurima, a podrazumijeva se da si svatko može nadopuniti tanjur.
Budite inovativni i praktični – novi recepti. Od ostataka obroka mogu se pripremiti zanimljiva jela za iduće obroke npr. hladne salate od pečenog mesa, okruglice od kruha, valjušci od pire krumpira, krem juha od povrća itd., a korištenjem ostataka prethodnih obroka skraćuje se vrijeme potrebno za pripremu.
Donirajte hranu. Tijekom cijele godine budimo socijalno osjetljivi i podijelimo namirnice i viškove hrane s potrebitima.
Ministarstvo poljoprivrede poziva građane da sudjeluju u ostvarenju cilja da se do 2030. godine prepolovi otpad od hrane. Napominju kako smanjiti količine otpada od hrane koji nastaje u kućanstvu znači smanjiti troškove za cijelo kućanstvo, ali pridonosi i osobnom osjećaju zadovoljstva jer se hrana ne baca.
