Svjedoci smo kako je u prvoj polovici veljače temperaturni maksimalac dosegao čak 18 stupnjeva celzijevih što je itekako iznad prosjeka za ovo doba godine, a kako globalno zatopljenje utječe na poljoprivredne usjeve i kulture iz prve ruke rekao nam je poljoprivrednik Ivo Kelić iz Marinaca. U doba klimatskih promjena proizvodnja hrane je strateško pitanje za društvo budućnosti.
Od svih gospodarskih grana upravo je poljoprivreda jedan od najugroženijih jer u cijelosti ovisi o klimi, promjenama u temperaturi i oborinama te ekstremnim vremenskim i klimatskim uvjetima, ali i ima važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena jer je jedan od izvora stakleničkih plinova. Globalno zagrijavanje povećava učestalost i ekstremnih vremenskih događaja kao što su oluje koju smo itekako osjetili „na svojoj koži” proteklog srpnja.
Temperatura sve veća
„Porast globalne temperature od 2 stupnja itekako se osjeti na poljoprivredu. Pretprošla godina bila je sušna, a prošla rekordno sušna. U ovakvim uvjetima bez navodnjavanja nema ništa, pa tako ni poljoprivrede. Sada najviše stradavaju pšenica i ječam jer zbog povećanja temperature dolazi do žućenja”, rekao je Marinčanin koji sa sinom obrađuje oko 400 hektara zemlje na kojima su kulture kukuruza, pšenice, ječma i šećerne repe.
Jedan od problema s kojima se poljoprivreda suočava uslijed zatopljenja je promjena u uzorcima padalina, a ekstremne vremenske prilike poput suše ili poplava postaju sve češće što posljedično utječe na prinose. Nepredvidive promjene dovode do smanjenja produktivnosti usjeva što može imati ozbiljne posljedice po globalni opskrbljivački lanac hrane. Prošle godine pogodila nas je oluja koja je uništila sve što je mogla i zbog toga su mnogi poljoprivrednici s područja pogođenim olujom poslovali s debelim minusom, nisu čak mogli pokriti ni proizvodnju toga što je olujom uništeno, ističe Kelić.
Važnost navodnjavanja
U borbi protiv zatopljenja važna je suradnja između poljoprivrednika, znanstvenika, vlade i privatnog sektora kako bi razmijenili znanja i tehnologije i tako se što brže prilagodili novim izazovima.
„Trebale bi ići mjere za navodnjavanje, nadamo se da će cjelokupna situacija biti bolja jer ako se ovako nastavi, poljoprivreda će biti katastrofalna. Jednostavno se sve mora navodnjavati, ne preostaje nam ništa drugo nego bušiti bunare i na taj način koristiti vodu koje hvala Bogu ima dovoljno, a rijeke su isto tu, ali nisu do kraja iskorištene”, dodaje poljoprivrednik Ivo Kelić iz Marinaca.
Poljoprivrednici se uvijek nadaju, kaže, da će biti bolje, no s obzirom da je cijena pšenice i ječma prepolovljena bit će teško doći u pozitivnu nulu. Kukuruzu isto pada cijena, a jedino će šećerna repa ostati na istoj cijeni od 40 eura po toni. No, valja istaknuti da posljedice klimatskih promjena na poljoprivredu nisu isključivo negativnog predznaka. Produljenjem sezone rasta otvara se potencijal za većim prinosima nekih poljoprivrednih kultura, a i veće temperature otvaraju potencijal za uzgoj poljoprivrednih kultura koje se tradicionalno uzgajaju u toplijim krajevima.
