U Drenovcima je jučer održan znanstveni skup pod nazivom “Crna slavonska svinja-doprinos zdravoj prehrani”, a u organizaciji Vukovarsko-srijemske županije, Udruge uzgajivača crne slavonske svinje “Fajferica”, općine Drenovci, Poljoprivredno poduzetničkog inkubatora Drenovci i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka. U okviru skupa prvo predavanje održao je dr. Boris Lukić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, na temu Izazovi i prilike uzgoja crne slavonske svinje.
“Crna slavonska svinja je hrvatska autohtona pasmina nastala u 19. stoljeću, prema ideji baruna Karla Pfeiffera da stvori pasminu s naprednim proizvodnim osobinama i dobrom otpornošću na vanjske uvjete. U današnjim uvjetima tržišne konkurentnosti, postavlja se pitanje da li je moguće uzgajati ovakvu pasminu i postizati ekonomsku dobit. Samo jasnom strategijom i ustrajnosti u postizanju zacrtanih ciljeva moguće je doprinijeti standardiziranom i tržišno konkurentnom uzgoju crne slavonske svinje”, objasnio je dr. Lukić.
Profesorica Marija Heffer s Medicinskog fakulteta Osijek govorila je na temu “Promjena početne premise – kako smo od dijeta bogatih ugljikohidratima došli do dijeta bogatih mastima”, poručivši da je zdrava prehrana preokupacija 21. stoljeća. “Mnoštvo dijetetskih preporuka više zbunjuje negoli pomaže. Antropolozi su dokazali da svaka raznolika dijeta uspijeva zadovoljiti kalorijske i sadržajne kriterije zdrave prehrane, od one bogate ugljikohidratima do bogate mastima i proteinima. Upravo je ta činjenica objašnjenje za ljudsku sposobnost prilagođavanja na sva podneblja. Personalizirana i precizna medicina 21. stoljeća dijetu uključuje u terapiju praktično svake bolesti, a keto-dijeta se pokazala zanimljivim oruđem u liječenju metaboličkih, tumorskih, autoimunih pa čak i mentalnih bolesti”, istaknula je.
O sastavu masnih kiselina u tradicionalnim slavonskim proizvodima govorila je dr. Mateja Bulaić ispred tvrtke Inspect. Tom prilikom moglo se čuti da porastom zahtjeva za tradicionalno pripremljenom hranom, posebice suhomesnatim proizvodima, raste i broj istraživanja njihove prehrambene vrijednosti, između ostalog i sastava masnih kiselina. Posebnost crne slavonske svinje upravo je intermuskularna masnoća te manji udio zasićenih masnih kiselina u odnosu na ostale plemenite pasmine zbog čega dobiva na važnosti i u zdravstvenom smislu.
“Prema prvom nacionalnom istraživanju o prehrambenim navikama, Hrvatska je na drugom mjestu u Europskoj uniji po konzumaciji svinjetine, koja se najviše konzumira u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj”, rekla je na kraju dr. Darija Sokolić ispred Centra za sigurnost hrane, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, koja je govorila na temu “Zašto volimo svinjetinu”.
