Odlukom Hrvatskog sabora, svake se godine na današnji dan, 7. listopada, obilježava Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce, posvećen podizanju svijesti o važnosti ranog otkrivanja i prevencije ove bolesti koja pogađa tisuće žena, ali i, u jako rijetkim slučajevima, muškarce.
Rak dojke jedan je od najčešćih bolesti kod žena. Nastaje kada žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti i uništavati zdravo tkivo. Bolest se može proširiti i na druge dijelove tijela putem limfe i krvi. Iako se u više od 80 % slučajeva dijagnosticira kod žena starijih od 50 godina, stručnjaci upozoravaju da je važno s pregledima započeti već u mlađoj dobi.
Prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj je 2020. godine zabilježeno 2869 slučajeva raka dojke, dok je u 2022. godini od te bolesti preminulo 647 žena. Oko 5 do 10 posto svih slučajeva ima nasljednu osnovu, a među najvažnijim čimbenicima su dob, rana prva menstruacija (prije 12. godine), kasna menopauza (nakon 50. godine), nerađanje ili rađanje nakon 30. godine te pojavnost raka dojke ili jajnika u obitelji.
Muškarci također mogu oboljeti, iako znatno rjeđe – tek jedan posto svih slučajeva odnosi se na muški spol.
Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti među ženama u Hrvatskoj – sada je na trećem mjestu, iza raka pluća i kolorektalnog raka. Ovaj pomak rezultat je, između ostalog, Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, koji se provodi od 2006. godine.
Program obuhvaća žene u dobi od 50 do 69 godina, a svake dvije godine pozivaju se na besplatni mamografski pregled. Tijekom 17 godina provedbe učinjeno je oko 2 milijuna mamografija, čime je otkriveno više od 10.000 novih karcinoma.
Odaziv na program iznosi oko 60 posto, no brojke su zapravo i veće jer dio žena preglede obavlja u privatnim klinikama ili u sklopu sistematskih pregleda.
Podaci pokazuju da su žene koje su se odazvale programu imale značajno veću vjerojatnost da im bolest bude otkrivena u ranom stadiju. Kod njih je 51–60 posto karcinoma otkriveno u lokaliziranom stadiju, dok je kod žena koje nisu sudjelovale u programu ta brojka manja – 38–51 posto. Ujedno, kod neodazvanih žena češće su zabilježene regionalno proširene ili metastatske faze bolesti.
