Od 1991. godine 1. listopada obilježavamo Međunarodni dan starijih osoba. Naime, glasovanjem skupštine Ujedinjenih naroda, koje je održano 14. prosinca 1990. godine, uspostavljen je 1. listopad kao Međunarodni dan starijih osoba, što je zapisano i u Rezoluciji UN-a. Svemu je prethodila inicijativa Bečkog međunarodnog akcijskog plana o starenju, koji je usvojila Svjetska skupština o starenju 1982. godine, ali je i kasnije iste godine usvojen na Generalnoj skupštini UN-a. Druga Svjetska skupština o starenju je 2002. godine usvojila Madridski međunarodni akcijski plan o starenju, kako bi odgovorila na izazove starenja stanovništva u 21. stoljeću i potaknula promicanje razvoja društva među svim uzrastima. Ovaj je dan utemeljen radi podizanja svijesti o pitanjima koja se tiču starijih osoba, poput doprinosa starijih osoba društvu, ali i procesa starenja.
Ovogodišnjim se Međunarodnim danom starijih osoba obilježava 70. godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravima i ističe posvećenost promicanju cjelovitih ljudskih prava i temeljnih sloboda starijih osoba. Procjene demografskih kretanja pokazuju da se do 2030. godine na svijetu očekuje populacija od 1,4 milijardi osoba u dobi iznad 60 godina.
Prema popisu stanovništva 2011. godine, Republika Hrvatska je te godine imala 758.633 stanovnika u dobi 65 i više godina, s udjelom starijih osoba od 17,7 posto u ukupnoj populaciji. Prema podacima o umrlima Državnog zavoda za statistiku, 2017. godine je umrlo 44.301 osoba u dobi 65 i više godina, a stopa smrtnosti za ovu dob je iznosila 54,14/1.000. U dobnoj skupini od 65 i više godina najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti, sa stopom 25,86/1.000, na drugom mjestu uzroka smrti su novotvorine sa stopom od 12,50/1.000, zatim bolesti dišnog sustava 3,54/1.000, endokrine bolesti i bolesti prehrane i metabolizma 2,64/1.000.
