Značenje proučavanja problematike stanovništva, trendova promjene njegove brojnosti, determinanti koje to uzrokuju, prostorne distribucije i gustoće naseljenosti te njihovih promjena, zatim bioloških i drugih demografskih struktura i pulzacija do kojih u tom smislu dolazi na konkretnom prostoru i u određenom vremenu u kontekstu ukupnog, kompleksnog razvitka ima izuzetnu teorijsku i praktičnu važnost.
Demografija kao znanost i pitanja kojima se bavi ima nacionalni strateški interes bitan za opstojnost hrvatskog naroda i ostalih nacionalnih zajednica koje žive u Hrvatskoj.
Bez poznavanja ranijih stanja i uvjeta teško se može donositi pravilan sud o sadašnjem i budućem stanju i razvitku odgovarajućih pojava i procesa.
Stanovništvo je ogledalo prošlosti, čimbenik sadašnjosti i budućnosti, te pokretač razvitka ljudskog društva koji je podložan stalnim promjenama. Stanovništvo je složen sustav koji se razvija po određenim prirodnim i društvenim zakonitostima i pod utjecajem brojnih eksternih čimbenika s kojima je u međuzavisnom odnosu.
Kako u ruralnom prostoru, tako i u urbanim naseljima Vukovarsko-srijemske županije demografski problemi sve veći. I Vinkovci najveći grad slavonskog i srijemskog prostora opterećeni su brojnim demografskim problemima koji uz ostalo za posljedicu imaju sve veće iseljavanje stanovništva u druge dijelove Hrvatske i inozemstvo koji u novije vrijeme poprima razmjere egzodusa.
Gdje su glavi problemi stanovništva ? Kakva je suvremena demografska slika Vinkovaca ? Koje od predloženih mjera mogu pozitivno djelovati na demografske prilike u Vinkovcima? Ilustrirat ćemo to analizom tek nekoliko osnovnih demografskih elemenata i čimbenika.
Demografsku sliku Vinkovaca karakterizira smanjenje brojnosti stanovništva, smanjenje nataliteta i prirodnog prirasta, starenje stanovništva, smanjenje fertilnog kontingenta i negativna migracijska bilanca.
Prema podacima popisa stanovništva 2011. g. Vinkovci su imali 35 312 stanovnika. Žensko stanovništvo (18 441) činilo je 52,22 % ukupnog stanovništva, a muško (16 871) 47,78 % ukupnog broja stanovnika.
U dobnom sastavu stanovništva najveći su udjeli stanovništva u dobi od 20 – 60 godina koji čine 54,79 % stanovnika.
Udjeli mladog stanovništva čine svega 24,63 % populacije, a udjeli stanovništva starosti 60 i više godina čine 20,59 % ukupne populacije Grada.
Dobno-spolna struktura slika je povijesnog razvitka stanovništva kroz dulje vremensko razdoblje.
Vrlo je nepovoljna zbog stalnog smanjenja udjela mladog, a povećavanja udjela stanovništva od 60 i više godina.
Godine 1948. mlado stanovništvo činilo je 37,75 % stanovništva, zrelo 54,39 %, a staro 7,85 %. I 1961 godine odnosi su bili slični. Promijene u tim odnosima započinju već 1981. godine, a drastično se mijenjaju 2001. i 2011. godine.
Godine 2001. mlado stanovništvo činilo je 26,86 % ukupnog stanovništva, a stanovništvo treće dobi odnosno starije od 60 godina činilo je 17,76 % ukupnog stanovništva. Najveći udio u ukupnom broju stanovnika činilo je zrelo, sredovječno ili aktivno stanovništvo koje je u ukupnom broju stanovnika činilo 58, 23 % ukupnog stanovništva uz napomenu da je mlađi dio te skupine starosti od 20 – 40 – te činio oko 30 %, a stariji kontingent od 20 – 60 – te godine oko 25 % ukupnog stanovništva. Deset godina kasnije udio mladog stanovništva smanjen je na 24,63 %, a zrelog stanovništva na 54,79 %. Udio stanovništva starijeg od 60 godina povećao se na 20,59 %.
Smanjenje broja rođenih kasnije se odražava na godišta odnosno petogodišta broja djece predškolskog i školskog uzrasta o čemu svjedoče podaci o smanjenju broja učenika u osnovnim školama i broju učenika koji nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje. Udio kontingenta predškolskog uzrasta smanjio se sa 3 100 na 2 847 osoba.
Od 2000. do 2009. godine godišnje se broj živorođenih kretao od 344 do 396, a od 2006. do 2009. od 399 do 429. Nakon toga od 2010.g. do 2015. g. slijedi smanjenje broja živorođenih od 371 do 335. Broj umrlih osoba od 2000. do 2006. g. godišnje se kretao od 317 do 376. osoba. Od 2010. do 2015. g. broj umrlih povećao se od 351 na 418 osoba.
Godine 2000. prirodni prorast bio je negativan. Od 2001. do 2009. godine varirao je godišnje od 15 do 74 osobe. Godine 2009. iznosio je 69 osoba, a nakon toga slijedio je njegov pad na oko 20 osoba do 2012. godine. Nakon pozitivnog prirasta koji je 2013. godine iznosio 53 osobe 2014. godine postao je negativan jer je 28 osoba umrlo više nego što se rodilo. Godine 2015. taj broj povećao se čak na 83 osobe.
Spomenuti trendovi prirodnog kretanja i njegovih komponenti u najvećoj mjeri određeni su promjenama u fertilnom kontingentu stanovništva, ali i zbog socijalno-ekonomskih odrednica koje utječu na natalitetna svojstva i koreliraju s biološkim i psihološkim odrednicama.
Običajna obilježja, tradicija i religijski utjecaj u manjoj mjeri nego u ruralnim naseljima također su utjecali na prirodno kretanje stanovništva.
Fertilni kontingent obuhvaćao je 2011. g. 8 389 ženskih osoba i predstavljao 45,5 % ukupnog ženskog stanovništva. U odnosu na 2001. godinu kada je iznosio 9 302 ženske osobe taj kontingent 2011. godine smanjen je za 913 osoba. Najproduktivniji dio fertilnog kontingenta u dobi između 20 – 29 – te godine gdje je frekvencija rađanja najveća obuhvaćao je 2011. godine 12,6 % ukupnog broja žena odnosno 27,6 % žena fertilnog kontingenta. U fertilnom kontingentu od 20 – 39 – te godine nalazilo se 2 319 žena u 16 generacija. Kada bi svaka treća žena rodila jedno dijete godišnje povećanje iznosilo bi oko 145 djece čime bi se anulirao gubitak nastao negativnim prirastom.
Za razliku od natalitetnih stopa koje se izračunavaju na temelju broja živorođene djece na tisuću žena pouzdaniji pokazatelj koji se odnosi na praćenje reprodukcije stanovništva su stope fertiliteta odnosno broj živorođene djece prema fertilnom statusu odnosno starosti majke. Prema podacima koji se odnose na razdoblje od 2009. do 2015. godine zapaža se kako se najveći broj rođenja događao kod žena u starosti od 20 do 29 – te godine života, a potom u starosti od 30 do 39 -te godine starosti. U navedenom razdoblju u skupini žena fertilnog kontingenta starog 15 do 19 godina ukupno je rođeno između 3,5 do 6,6 % ukupno rođene djece. Fertilni kontingent starosti od 20 do 29 – te godine rađao je između 36 do 56 % ukupnog broja živorođene djece. Fertilni kontingent starosti od 30 do 39 – te godina rađao je između 36 do 46 % ud ukupnog broja živorođene djece. O planiranju veličine obitelji i broju djece ilustriraju podaci o udjelu prvorođene i ostale rođene djece. Prvorođena u ukupnom broju rođene djece sudjeluju s 42 do 46 %, drugorođena djeca s 32 do 37 %, a trećerođena djeca s oko 21 %.
Kako se radi o prostoru u kojem se najveći broj djece rađa u okviru tradicionalne obitelji odnosno bračne zajednice koja je okvir u kojem se odvija reprodukcija stanovništva sigurno je kako su na ta kretanja utjecaja imalo stanje bračnosti, ali i divorcijaliteta ili broja razvedenih brakova. Broj sklopljenih brakova u vremenu između 2000. do 2008. godine varirao je između 181 do 206 sklopljenih brakova. Od 2009, godine broj sklopljenih brakova smanjio se na oko 170 sklopljenih brakova. Osim 2000. godine kada je iznosio 93 broj razvedenih brakova kretao se između 43 do 61. Od 2011. godine broj razvoda povećao se na oko 80 da bi 2015. godine iznosio 62 razvedena braka.
Uz navedeno na demografske trendove vrlo bitno utjecali su i migracijski procesi koji kulminiraju u nekoliko zadnjih godina. Nekada poželjan grad za useljavanje postao je emigracijski prostor koji se počeo demografski prazniti.
Vinkovce karakterizira negativna migracijska bilanca ne za unutarnje već za vanjske migracije. Prema podacima DZS u 2015. godini ukupna migracijska bilanca bila je negativna i iznosila je 99 stanovnika. U Vinkovce doseljeno je 828, a iz njih odselilo se 927 osoba, dakle ostali su bez 99 stanovnika. Iz drugih područja Hrvatske doselilo se 678, a u druge prostore države odselilo 554 stanovnika, dakle unutrašnja migracijska bilanca bila je pozitivna i iznosila je 124 stanovnika. Iz inozemstva u Vinkovce doselila se 61 osoba, a u inozemstvo odselilo se 284 stanovnika. Tako su Vinkovci prema raspoloživim službenim podacima DZS vanjskom migracijom izgubili 223 stanovnika.
Dodaju li se ovim pokazateljima i minusi nastali zbog negativnog prirodnog prirasta grad je godišnje počeo gubiti oko 180 stanovnika.
Iseljenički val većinom čini mlađe obrazovano te radno sposobno stanovništvo iz kontingenta do četrdeset godina starosti što vrlo bitno utječe na reprodukcijski potencijal i kvalitet radne snage.
Može li se to i na koji način zaustaviti i kakve će daljnje posljedice imati !?
