Drenovci: Proizvođačima predstavljen projekt izgradnje prvog Centra za preradu GMO free soje u Hrvatskoj

---

U Poljoprivredno poduzetničkom inkubatoru u Drenovcima, objavila je Vukovarsko-srijemska županija, održan je sastanak s proizvođačima soje, na kojem se održano predstavljanje projekta „Izrada projektno tehničke dokumentacije Centra za preradu GMO free soje“ odnosno izgradnje i opremanje prvog Centra za preradu GMO free soje u Republici Hrvatskoj, koji je prepoznat kao strateški projekt regionalnoga razvoja Vukovarsko-srijemske županije.

Vukovarsko-srijemska županija nositelj je projekta „Izrada projektno tehničke dokumentacije Centra za preradu GMO free soje“ čija je vrijednost 1.402.940,00, a sufinancira se bespovratnim sredstvima u iznosu 85% odnosno sa 1.192.499,00 kuna. Partner na projektu je Općina Drenovci, a suradnik Razvojna agencija VSŽ.

„Centar za preradu GMO free soje donosi dosta radnih mjesta u našu županiju, a mi smo sposobni proizvesti kvalitetnu soju, a ne uvoziti. Zadovoljan sam jer je to baš u Cvelferiji, u našim Drenovcima”, istaknuo je ovom prilikom župan Božo Galić napomin jući kako su se upravo poljoprivrednici odlučili za tu vrstu, a i tražena je u Europi.

Višestruki značaj projekta

Županijski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić istaknuo je kako će kroz projekt „Centar za preradu GMO free soje“ biti izgrađena tvornica u kojoj će se godišnje prerađivati 30.000 tona soje, a značaj projekta je i u brizi o zdravlju ljudi i očuvanju okoliša kao i skrbi za hrvatski genetski potencijal sjemena soje i stvaranju preduvjete za certifikaciju GMO free soje te stvaranju proizvođačke organizacijuekroz koju će proizvođači ostvarivati više stope zarade na dobrom sjemenu i zrnu vrhunske soje.

„S obzirom na to da soja ima poseban status u Europskoj uniji u smislu ostvarenja potpora koje proizvođači mogu ostvariti, smatram kako je potrebno raditi na osvješćivanju proizvođača i omogućiti im da koriste ta prava, odnosno da se dobro organiziraju jer se za soju može ostvariti više oblika potpore”, istaknuo je Matić naglasivši kako je ovaj projekt izuzetno značajan za male proizvođače koji imaju svoju soju, proizvode ju, hrane svoje životinje, ali ne mogu dokazati korak vrsnoće.

Među ostalima, sastanku je nazočio i dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić koji je naglasio kako je ovaj fakultet partner na projektu rekavši kako će se ta visokoobrazovna ustanova založiti da svaki poljoprivredni proizvođač dobije određenu edukaciju i informacije o tržištu, načinima proizvodnje, sjemenu i daljnjoj zaštiti proizvoda određenom deklaracijom, te nacionalnom oznakom.

Jedno od najboljih područja za proizvodnju soje u Europi

Na predstavljanju projekta je istaknuto kako se upravo ovo područje, kao dio Dunavske regije, smatra najboljim područjem za proizvodnju soje u Europi. Istočna Slavonija ima dugu tradiciju proizvodnje soje koja se ovdje počela uzgajati ranih 70-tih godina prošloga stoljeća, a sada će se i prvi preradbeni kapaciteti za preradu soje graditi ovdje. Navedeno je kako je ovaj projekt nešto najbolje što se može napraviti za razvoj hrvatske poljoprivrede, osobito za proizvođače soje.

„Što će ovaj projekt značiti konkretno za naš kraj to je teško reći, jer očekivanja su velika, treba novim idejama dati priliku. Cijena soje raste, površine za uzgoj GMO free soje u svijetu su očito jako limitirane, mi ovdje uz Dunav, zajedno s našim susjedima, najpogodniji smo i najveći proizvođači takve soje. Nas proizvođače najviše pati nedostatak oborina u ključnom vremenu kada treba najviše, tamo negdje početak sedmog mjeseca, a to je osnovni razlog za dobar ili loš prinos. Uz prosječan prihod od 4 tone po hektaru, možemo solidno živjeti i imati zaradu, naravno uz stabilnu cijenu“, iskustvo je jednog od proizvođača, Marijana Novoselca, vlasnika tvrtke Cezareja.