Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i podršku niza dionika iz područja svinjogojstva, veterinarstva, poljoprivrede i lova provode informativnu kampanju s ciljem prevencije, prijavljivanja i suzbijanja slučajeva afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj.
Hrvatska je jedna od 18 zemalja Europe u kojima EFSA treću godinu zaredom provodi opsežnu kampanju podizanja svijesti o ASK-u. U Hrvatskoj do sada nije zabilježen nijedan slučaj ASK-a, unatoč tome što je ona prisutna u susjednim zemljama – Italiji, Srbiji i Mađarskoj. U Hrvatskoj se kampanja provodi od 2019. godine, a njezini nositelji EFSA i HAPIH pozivaju uzgajivače svinja, veterinare i lovce na pojačani oprez. Pravovremeno prepoznavanje, sprječavanje i prijavljivanje od ključne su važnosti za suzbijanje bolesti.
Stoga EFSA i HAPIH savjetuju uzgajivače svinja kako mogu izbjeći kontaminaciju i zaštititi svoje svinje, prepoznati simptome bolesti te u slučaju sumnje na zarazu iste prijaviti nadležnim institucijama. Takvo rano otkrivanje može pomoći u borbi protiv ove bolesti. ASK može imati iznimno snažan negativan učinak na gospodarstvo, a za tu razornu bolest trenutno ne postoji odobreno cjepivo ni lijek. Bolest ne pogađa ljude, no uzrokuje gospodarsku štetu pogođenim zemljama.
Uzimajući u obzir veliku smrtnost životinja oboljelih od ove bolesti, pojava ASK-a može imati ozbiljan utjecaj na svinjogojstvo jer dovodi do ograničavanja trgovine i izvoza ili prisilnog usmrćivanja većeg broja domaćih svinja. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) nositelj je EFSA-ine kampanje o ASK-u u Hrvatskoj.
„Afrička svinjska kuga prisutna je u našem susjedstvu, što predstavlja značajan rizik za domaće uzgajivače svinja. Stoga pozivamo na oprez sve uzgajivače svinja, poljoprivrednike, lovce i veterinare da u slučaju opažanja nekih od simptoma ASK-a kod domaćih ili divljih životinja to prijave nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji s tog područja, a u slučaju divljih svinja, lovoovlašteniku na čijem se lovištu lešina divlje svinje nalazi. Fizička osoba koja dojavi tu informaciju ima pravo na nagradu u iznosu od 100 kuna“, istaknula je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.
Partnerski kampanju podržava Ministarstvo poljoprivrede, koje provodi niz aktivnosti s ciljem suzbijanja ASK-a, što je jedan od razloga zašto se ova bolest nije pojavila u Hrvatskoj.
„Jedino nastavkom uspješne suradnje između Ministarstva i posjednika životinja možemo nastaviti zadržavati ovu opasnu bolest van Hrvatske. Poduzeli smo niz mjera, od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u RH kategorizirana u odnosu na biosigurnost, za što smo u Državnom proračunu predvidjeli i utrošili 27 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine sufinancira i troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 % stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20 tisuća kuna po korisniku te je u tu svrhu isplaćen iznos od gotovo 1,5 milijuna kuna za ukupno 121 posjednika svinja“, izjavila je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
Niz dionika u svinjogojstvu, poljoprivredi, veterinarstvu i lovu također je pružio potporu u širenju poruka i savjeta koji pomažu prevenciji i prepoznavanju ASK-a: Hrvatsko agronomsko društvo, Hrvatska veterinarska komora, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatska poljoprivredna komora, Središnji savez udruga uzgajivača svinja (SUS) i Hrvatski lovački savez. Navedeni dionici izravno sa svojim članovima i korisnicima dijele informacije o ASK-u te ih educiraju i informiraju s ciljem povećanja svijesti o ovoj razornoj bolesti.
Svinjogojstvo je izrazito važna gospodarska djelatnost EU-a, koji kao najveći izvoznik svinjetine i svinjskih proizvoda godišnje izvozi oko 5 milijuna tona, a svinjogojstvo udjelom predstavlja 8,5 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU-u. ASK stoga predstavlja rizik od značajnih financijskih gubitaka zbog usmrćivanja životinja, ograničenja izvoza životinja i mesa te troškova kontrolnih i preventivnih mjera.
Afrička svinjska kuga na farme svinja može prodrijeti na više načina, zaražene divlje svinje mogu doći u kontakt s domaćima u slučaju da farme nisu ograđene, dok se uvozom može zaraženu svinju dovesti među nezaražene.
Nadalje, lovci nakon što ulove zaraženu divlju svinju mogu nesvjesno prenijeti virus na svojoj odjeći, obući i opremi, uzgajivači svinja na svojoj odjeći, obući i opremi također mogu virus prenijeti s jedne farme na drugu. U slučaju zaraze, sve svinje na zaraženoj farmi moraju se usmrtiti, što predstavlja ogroman gubitak za uzgajivača. Stoga je rano prepoznavanje znakova posebno važno, kao i dezinfekcija obuće, odjeće i opreme, kako bi se spriječilo širenje ovog virusa.
Iako u Hrvatskoj ova bolest nikada nije zabilježena, prisutna je u susjednim zemljama Italiji, Mađarskoj i Srbiji, što predstavlja značajan rizik za prenošenje bolesti. Korisni materijali kojima EFSA želi podići svijest o ovoj bolesti, kao i informacije o prepoznavanju simptoma dostupni su na mrežnoj stranici kampanje o afričkoj svinjskoj kugi.
