Hrvatski sabor usvojio je novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji će početi vrijediti od 1. srpnja 2025. godine, a cilj mu je povećati prosječnu mirovinu sa sadašnjih 645 eura na najmanje 800 eura do kraja mandata ove Vlade. Zakon donosi niz promjena koje bi trebale poboljšati uvjete za sadašnje i buduće umirovljenike.
Umirovljenicima će se mirovine ubuduće usklađivati po novoj formuli, gdje će se više uzimati u obzir onaj faktor koji je povoljniji – rast plaća ili inflacija – u omjeru 85:15. Uvodi se i tzv. 13. mirovina, odnosno godišnji dodatak koji će se isplaćivati ovisno o godinama staža, a konačan iznos određivat će Vlada svake godine u listopadu.
Majke koje rode ili posvoje dijete dobit će 12 mjeseci dodatnog staža po djetetu, umjesto dosadašnjih šest. Od 1. siječnja 2026. ukida se umanjenje mirovine za one koji idu u prijevremenu mirovinu s navršenih 70 godina života, što će u prosjeku značiti 60 eura veću mirovinu.
Zakon omogućuje i više fleksibilnosti za rad u mirovini. Umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme i pritom primati 50% svoje mirovine. Obrtnici stariji od 65 godina moći će zadržati posao i primati polovicu mirovine. Invalidi će smjeti raditi do tri i pol sata dnevno, kao što to već mogu branitelji umirovljeni po posebnim propisima.
Roditelji njegovatelji, udomitelji i oni koji pomažu ratnim invalidima moći će ostvariti pravo na pola mirovine s 65 godina starosti i zadržati svoj sadašnji status. Za one koji odluče ostati dulje u svijetu rada predviđena je i nagrada, tzv. bonifikacija, koja će se sada temeljiti isključivo na dobi, a ne na radnom stažu.
Najniže mirovine rast će za oko tri posto, dok će invalidske mirovine u prosjeku biti veće za 75 eura. Dodatni staž od 12 mjeseci priznaje se i tradicionalnim te srodničkim udomiteljima koji se time bave više od deset godina.
Zakon ipak nije zadovoljio sve. SDP je predložio da se kod usklađivanja mirovina koristi isključivo povoljniji indeks u 100-postotnom iznosu, no prijedlog nije prihvaćen. Odbijen je i prijedlog da se godine provedene na studiju uračunaju u mirovinski staž. Unatoč kritikama, Vlada smatra da će ove promjene osigurati stabilniji i pravedniji mirovinski sustav, uz stvaranje uvjeta da prosječna mirovina dosegne 800 eura do 2028. godine.
