Iduće godine počinje specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara za samostalni radi u hitnoj službi, koji će, po uzoru na sustav paramedikusa u zapadnoeuropskim zemljama, moći samostalno, bez prisustva liječnika, pružati prvu pomoć unesrećenima na terenu, navodi Hina.
To je prva takva specijalizacija medicinskih sestara u Hrvatskoj. Dobit će veće kompetencije i ovlasti, moći će samostalno reanimirati pacijenta i davati određene lijekove, po uzoru na paramedikuse u zapadnoeuropskim zemljama koji mogu samostalno pružati prvu pomoć i davati terapiju u reanimaciji”, pojasnio je Hini predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić.
Završeno je e-savjetovanje o prijedlogu novog pravilnika o specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine. Izvanbolničku hitnu medicinsku službu na terenu čine tim T1, u kojem su liječnik, medicinska sestra/tehničar i vozač te tim T2, koji je bez liječnika. U njemu bi, ubuduće, nakon završene specijalizacije trebali raditi dodatno educirane sestre i tehničari, s većim ovlastima te sposobni samostalno pružati hitnu pomoć. Predviđeno trajanje edukacije jest godinu dana, a natječaj za prve specijalizacije očekuje se do kraja ove godine. U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu kažu da je za trogodišnje razdoblje osigurano sto milijuna kuna europskih sredstava za edukaciju 375 prvostupnika sestrinstva. Sustav paramedikusa funkcionira u većini zapadnoeuropskih zemalja, a njegovo uvođenje u Hrvatsku godinama zagovaraju strukovne udruge. Medicinske sestre i tehničari u timu hitne službe dobit će veće kompetencije i ovlasti, ali i veću odgovornost pa im je neophodno podići i visinu koeficijenta za plaće, ističe Gazić. Isto tako, za specijaliste bi koeficijent trebao iznositi minimalno 1,37 umjesto sadašnjih 1,16, stoga bi im plaće trebale porasti od 1500 do 2000 kuna.
Polaznici specijalizacije trebali bi u godinu dana edukacije odslušati 1600 sati nastave. Teorijski će dio polaziti na visokim učilištima i sveučilištima, a praktični dio, pod nadzorom mentora, u zavodima za hitnu medicinu i bolnicama. Na kraju će polagati završni specijalistički ispit, kako bi se utvrdilo da je polaznik usvojio sva znanja i vještine propisane programom. „U sustavu hitne medicine postoji interes za specijalističkim usavršavanjem i vjerujemo da će medicinske sestre i tehničari, kako i njihovi poslodavci, iskoristiti ovu mogućnost kvalitetne edukacije za koju su osigurana europska sredstva”, poručuju iz HZHM-a.
U Komori medicinskih sestara smatraju da bi mogućnost specijalističkog usavršavanja mogla spriječiti odlazak medicinskih sestara i tehničara na rad u inozemstvo.
