Prema prvim rezultatima dubinske analize koje su proveli stručnjaci Svjetske banke, strukturna transformacija hrvatske poljoprivrede ide u dobrom smjeru, i trebala bi potaknuti gospodarski rast te stvoriti nova radna mjesta. Valja podsjetiti da je Ministarstvo poljoprivrede, svjesno potencijala kojeg imaju sektori poljoprivrede i ribarstva u Hrvatskoj, ali i brojnih izazova s kojima se susreću poljoprivrednici, ribari te stanovnici ruralnih prostora, odlučilo u 2018. godini krenuti s izradom sveobuhvatne strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva, a dodatni poticaj bile su i naznake dubinske reforme Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.
Stručnjaci Svjetske banke koji su radili dubinsku analizu, zaključili su da hrvatska poljoprivreda i ruralni prostori, kao i akvakultura, imaju golem potencijal rasta i razvoja te da strukturna transformacija tih sektora, koja je posebno potaknuta ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ide u dobrom smjeru, a poljoprivredno prehrambeni sektor daje važan doprinos gospodarstvu i prihodima, ali i životu u ruralnim krajevima u Hrvatskoj.
Sektor ima prednosti koje se mogu iskoristiti za rast i razvoj, uključujući neograničen pristup tržištu EU-a. Pozitivnom trendu pridonose zakonska rješenja čija implementacija u posljednje dvije godine mijenja trendove u poljoprivredi. Međutim, Hrvatska je još uvijek ovisna o uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a hrvatski poljoprivrednici koriste zastarjelu i neučinkovitu mehanizaciju, sporo se prilagođavaju tehnološkim promjenama i relativno se rijetko udružuju, što ih čini manje konkurentnima.
Analiza je pokazala da su ulaganja u hrvatsku poljoprivredu gospodarski opravdana. Procjene su da ulaganje od milijun dolara u poljoprivrednu proizvodnju generira povećanje od 5,19 milijuna dolara u vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu. Javni izdaci za poljoprivredu u Hrvatskoj su na razini oko 1,3 % BDP-a, dvostruko više od prosjeka EU-28.
U ukupnim potporama koje dobiju hrvatski poljoprivrednici na EU sredstva otpada oko 65%. Visok udjel javnih izdataka u poljoprivredi izazvan je procesom integracije u Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). Premda je veći dio (58%) sadašnjih izdataka iz sredstava ZPP-a u Hrvatskoj usmjeren prema mjerama ruralnog razvoja, Hrvatska je jedna od pet država članica EU-a koja je odabrala prebaciti 15 % iz proračuna za ruralni razvoj u izravna plaćanja u okviru 1. stupa do 2019. Potpora dohotku (kroz izravna plaćanja) predstavlja 40 % dodane vrijednosti poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, za razliku od 30 % prosjeka EU-28.
Hrvatska je konkurentna u primarnim poljoprivrednim proizvodima niske vrijednosti, uključujući žitarice i uljarice (suncokret, soja), a u proizvodima visoke vrijednosti ograničena je na mali broj hortikulturnih i stočnih proizvoda. U Hrvatskoj postoji mnogo malih proizvođača i niska razina udruživanja proizvođača, uz ograničenu povezanost s tržištem, dok je prerađivačka poljoprivredno-prehrambena industrija koncentrirana.
Zanimljiv je i zaključak da je učinak mjera ruralnog razvoja na konkurentnost poljoprivredne proizvodnje veći od onoga koji imaju izravna plaćanja, dok su istovremeno ekonomski najuspješnija gospodarstva koja potporu u obliku izravnih plaćanja kombiniraju s ulaganjima financiranim kroz Program ruralnog razvoja Hrvatska bilježi najveći rast površina pod ekološkom proizvodnjom u cijeloj Uniji, uz veliki potencijal nastavka tog trenda.
Županije koje primaju najveće udjele ukupnih potpora su Osječko-baranjska (16,5 %), Vukovarsko-srijemska (8,9 %), Virovitičko-podravska (7,8 %) i Bjelovarsko-bilogorska (7,2 %). Te županije zajedno primaju više od 40 % javnih transfera u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
