Blagdansko vrijeme često se prikazuje kao razdoblje ispunjeno toplinom, blizinom i zajedništvom. Gradovi svijetle, domovi mirišu na kolače, a u zraku je prisutan osjećaj očekivanja. No, iza te slike često se krije i druga strana, tiha, manje vidljiva i puno ranjivija. Mnogi u prosincu nose terete koji se ne vide na prvi pogled: tugu, usamljenost, umor, anksioznost ili sjećanja koja bole. Upravo zato razgovor s Katarinom Andrić, predsjednicom Društva psihologa Vukovarsko-srijemske županije, donosi važno i toplo podsjećanje da blagdani nisu uvijek jednostavni.
Naša sugovornica naglašava da blagdani djeluju poput povećala.
„Ako osoba ima podršku, stabilnost i ugodne obiteljske uspomene, blagdani mogu djelovati kao vrijeme zajedništva, odmora i veselja. A ako pak imamo stres, gubitak ili usamljenost, onda blagdani lako postaju pojačivači nelagode.“
Upravo se u toj suprotnosti najviše vidi koliko je teško nositi se s idealiziranim očekivanjima koja nas okružuju. U medijima i na društvenim mrežama prevladavaju slike savršenih obitelji i blagdanskog obilja, zbog čega se stvarni život ponekad čini nedovoljno dobrim.
„Usporedba stvarnog života s idealiziranom slikom može stvoriti još veći osjećaj neadekvatnosti ili tuge“, ističe.
Osim emocionalnih faktora, blagdani sa sobom donose i vrlo konkretne izazove. Visoka očekivanja i pritisak da sve bude savršeno mogu djelovati iscrpljujuće.
„Očekivanja da sve bude savršeno, od hrane do poklona, stvaraju pritisak i frustraciju. Ne smijemo zaboraviti financijski stres, često idemo znatno iznad svojih mogućnosti“, kaže Katarina Andrić. Uz to, dodaje, narušava se svakodnevna rutina, a često se intenziviraju i obiteljski odnosi koji su već ranije bili napeti.
Kod starijih osoba pojačava se nostalgija, gubici postaju vidljiviji, a kod onih koji žive sami javlja se dubok osjećaj izolacije. Simptomi emocionalnog preopterećenja mogu biti raznoliki.
„Pad raspoloženja, osjećaj praznine, razdražljivost, povlačenje iz društva, poteškoće sa snom, smanjena energija i promjene apetita, sve su to znakovi koji se mogu pojačati u ovom razdoblju“, kaže i napominje kako je u vrijeme kada je svjetlucavih podražaja više nego ikad, preosjetljivost sasvim prirodna reakcija.
Dodatni pritisak stvara uvjerenje da se tijekom blagdana „mora“ biti sretan.
„Društvo šalje poruku da se mora biti sretan, a to stvara emocionalno potiskivanje. Osoba se osjeća krivom jer se ne uklapa u božićno raspoloženje“, objašnjava.
Iza mnogih osmijeha, dodaje, kriju se umor, tuga i usamljenost, no o tome se rijetko govori glasno. Andrić zato potiče na njegovanje jednostavnosti i brige o sebi.
„Smanjiti očekivanja, jer blagdani nisu natjecanje. Ne treba pet vrsta kolača, dovoljne su dvije. Važno je realno planirati financije i postaviti granice“, savjetuje.
Predlaže i simbolične poklone, poput dogovorenog „tajnog prijatelja“, kao način da se smanji trošak, ali i unese više zabave i osobnog dodira. Osim toga, dobro je stvoriti male trenutke mira: šetnju, odmor, tihu večer uz knjigu, redovit san i umjerenost u hrani i alkoholu. A možda najvažnije, razgovor s bliskom osobom može biti neprocjenjiv ventil koji smanjuje emocionalnu napetost.
Na kraju, šalje poruku koja odzvanja posebnom nježnošću.
„Nije nikakva greška ni sramota osjećati se loše za vrijeme praznika. Bitno je da mi sebi stvorimo idealni blagdan, a ne onaj koji vidimo na Instagramu. I nije sramota potražiti pomoć.“
U moru lampica i glazbe, upravo ova jednostavna misao donosi najviše mira, svatko od nas ima pravo doživjeti blagdane na svoj način, u skladu sa svojim ritmom, emocijama i potrebama.
