Iako sezona respiratornih infekcija još nije u punom jeku, briga među roditeljima raste, pogotovo zbog kašlja koji je u zimskim mjesecima gotovo neizbježan. O aktualnoj situaciji i mjerama prevencije razgovarali smo s doktoricom Martinom Pastuović Krmek, specijalisticom pedijatrije iz Poliklinike Integra Sana te s Vedranom Lanc Čurdinjaković, dr. med., spec. epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije.
Pedijatrica Pastuović Krmek ističe kako respiratorne infekcije još nisu dosegnule vrhunac, dok su trenutačno češće gastrointestinalne bolesti.
„Još uvijek dominiraju crijevne infekcije, gastroenterokolitisi uz povraćanje, proljev i povišenu temperaturu, a u većini slučajeva djeca se oporave spontano”, kaže, dodajući kako roditelji danas sve češće uspješno provode rehidraciju kod kuće.
Kako hladnije vrijeme stiže, očekuje se porast respiratornih infekcija, a kašalj je glavni razlog javljanja pedijatru.
„Roditelji ga se boje, ali kašalj je obrambeni mehanizam. Većina je dio virusne infekcije i prolazi spontano tijekom nekoliko dana”, objašnjava. Kod uredno aktivnog djeteta koje dobro jede i pije, najčešće nema razloga za brigu.
No, upozorava da ako se čuje pištanje, dijete teže diše ili je neuobičajeno mirno, tada treba potražiti liječnički pregled. Kašalj se može produžiti i tjednima nakon infekcije.
„To je postinfektivni kašalj i često je jedini znak oporavka. Ne liječi ni s čim, osim ako ometa san, kada se mogu dati antitusici”, dodaje.
Pedijatrica naglašava i važnost povratka u kolektiv tek nakon potpunog oporavka. „Ako je dijete ozdravilo, bilo bi dobro da bar nekoliko dana ostane kod kuće. Nakon febriliteta mora proći minimalno dva do tri dana bez temperature prije povratka u vrtić”, ističe.
Dok se djeca najčešće susreću s virusnim infekcijama, epidemiološka slika gripe u županiji trenutačno je povoljna. Prema riječima epidemiologinje Vedrane Lanc Čurdinjaković, gripa je još sporadična.
„U listopadu smo imali deset prijavljenih oboljelih, a do 19. studenoga ove godine njih pet. Epidemija gripe još nije krenula”, kaže.
Povećan broj ranijih dijagnoza pripisuje se širokoj dostupnosti brzih testova nakon pandemije COVID-19. Kada je riječ o zaštiti, podsjeća da su najvažnije mjere one poznate još iz pandemije.
„Izbjegavati velika okupljanja, provjetravati, prati ruke, ne posjećivati bolesne osobe.”
No, ističe kako to nije uvijek izvedivo u obiteljima s djecom ili zaposlenim roditeljima, zbog čega je najbolja preventivna mjera, cijepljenje.
„Cijepljenje protiv gripe najviše se preporučuje starijim osobama, kroničnim bolesnicima, trudnicama i zdravstvenim djelatnicima, ali se cijepiti može svatko tko želi izbjeći bolest i izostanak s posla.”
Ako se ipak oboli, važno je znati da antibiotici na gripu ne djeluju. „Treba odmarati, piti puno tekućine i snižavati temperaturu. Kod pogoršanja, poput otežanog disanja ili boli u sinusima i uhu, potrebno je javiti se liječniku”, kaže Čurdinjaković.
Obje sugovornice poručuju isto, većina infekcija prolazi sama od sebe, no uz strpljenje, praćenje simptoma i racionalnu uporabu zdravstvenog sustava. A najbolja prevencija, kako naglašava pedijatrica Pastuović Krmek, i dalje je jednostavna – boravak na zraku, dovoljno kvalitetnog sna i raznolika prehrana, to je temelj dječjeg imuniteta u sezoni virusa.
