U Hrvatskoj i dalje raste stopa bolovanja, zbog čega HZZO i Ministarstvo zdravstva planiraju u novi zakon ugraditi model koji je prije desetak godina pravilnikom uredio tadašnji ministar zdravstva Darko Milinović.
Punim imenom Pravilnik o kontroli privremene nesposobnosti, omogućio je kontrolorima HZZO-a da na kućnim pragovima provjeravaju ‘švercate’ li se, odnose jeste li neopravdano na bolovanju. HZZO i sada ima niz opcija kojima može stati na kraj onima koji se ne žele staviti na raspolaganje njihovim kontrolorima, pa čak i ukidanjem naknade za plaću.
Prošle godine ukupan broj dana bolovanja povećan je za 8,61 posto, dok je prosječno s radnog mjesta izostalo 54.128 zaposlenika. Ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad u prošloj godini u odnosu na 2017. i dalje je u porastu te iznosi 3,46, dok je 2017. iznosila 3,28, navode u HZZO-u.
Podsjetimo, Područna služba HZZO-a Vinkovci prošle godine je zabilježila stopu bolovanja 2,90, a godinu prije 2,66. Snižavanje stope bolovanja u Slavoniji zabilježeno je jedino na području Virovitice. Naime, ondje je stopa bolovanja lani iznosila 2,47, a godinu prije 2,63. U usporedbi s drugim dijelovima Hrvatske, u Slavoniji je stopa bolovanja nešto niža, primjerice stopa u Regionalnom uredu HZZO-a u Zagrebu je 3,96, u Regionalnom uredu u Splitu 3,46, a u Regionalnom uredu u Rijeci 3,68 – kažu iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Prevedeno u dane bolovanja to znači da je u Slavoniji zabilježeno ukupno 2,212.610 dana da su radnici bili privremeno nesposobni za rad. Samo na području Područne službe Vinkovaca čak 456.054 dana, a u Područnoj službi Virovitica – 193.695. Prva tri razloga bolovanja, kako u cijeloj Hrvatskoj tako i u Slavoniji, bolesti su intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije, odnosno bolovi u leđima i bolesti kralježnice, potom prijelomi i ostale bolesti mišićno-koštanog sustava.
HZZO je lani proveo 6016 kontrola ugovornih subjekata, i to 5806 kontrola na razini primarne zdravstvene zaštite, 45 isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala, 165 kontrola na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te zdravstvenih zavoda. U 5107 slučajeva (85 posto) nisu utvrđene nepravilnosti. U 909 slučajeva (15 posto) utvrđeno je kršenje ugovornih obveza, zbog čega je izrečeno 398 opomena, 377 opomena s naplatom štete, 88 opomena s novčanom kaznom, 41 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete te pet opomena pred raskid ugovora. Međutim, u HZZO-u procjenjuju da to nije dovoljno te se planira novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju, koji će uskoro u proceduru, liberalizacija kontrole bolovanja koja bi značila i provjere na kućnim adresama. Ta mjera je prije deset godina dala rezultate. Sadašnja stopa bolovanja nije visoka kao 2008. godine, ali ipak iz zdravstvenog budžeta za bolovanja dulja od 42 dana odlazi dvije milijarde kuna godišnje, što je velik trošak.
Za sada ostaje nejasno kako bi se konkretno kontrolirala bolovanja – dolascima na kućni prag ljudi? Sama činjenica da netko nije doma ili da ne želi otvoriti vrata nepoznatim ljudima ne znači to da nije bolestan.
‘HZZO do sada nije imao potrebe za provođenjem kontrole privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) u kući osiguranika jer su se osiguranici redovito odazivali na poziv izabranog doktora u ordinaciju radi provođenja kontrole privremene nesposobnosti za rad u nazočnosti mjerodavnog kontrolora HZZO-a’, naveli su iz HZZO-a.
Dalje pojašnjavaju da je postupanje osiguranika za vrijeme korištenja bolovanja uvjetovano i postojanjem odredbe članka 53. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojoj osiguranik nema pravo na naknadu plaće ukoliko se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora, odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za kontrolu privremene nesposobnosti za rad.
Hoće li se takve stroge mjere primjenjivati nakon što novi zakon ugleda svjetlo dana pa kontrolori nahrupe na kućne adrese ljudi na bolovanjima, saznat ćemo vrlo brzo.
