Jednostavnu seljanku Gelsominu obitelj zbog siromaštva mora prodati u službu putujućem snagatoru Zampanòu, koji je toliko maltretira da mu čak pokuša pobjeći. Cirkusant Matto sprijatelji se s Gelsominom, no Zampanò ga, nakon burnih svađa, ubija, što potpuno šokira osjetljivu Gelsominu. Bjegunac Zampanò je stoga ostavlja, ne shvaćajući isprva što gubi…
Ovaj se film odlikuje stilom pripovijedanja i scenografijom koji se nastavljaju na talijanski neorealizam, no unatoč prikazu bijede u zaostaloj talijanskoj provinciji, puno je veća pozornost posvećena raspoloženjima i željama likova, njihovim intimnim potrebama i uskraćenostima, pa kritičari i povjesničari filma, govore o neorealizmu duše. Priča (s više dramaturških prekretnica) i odnos među likovima razrađeniji su i važniji za ustroj cjeline nego što je to tipično u kasnijim Fellinijevim djelima (Slatki život, Osal i pol), pa se film logično uklapa u razvoj autorova postupka, reprezentativna za gibanja u europskom filmu.
Znatan dio onodobne kritike hvalio je humanu i kršćansku dimenziju djela (s patnjom, milosrđem, ljubavlju, iskupljenjem i kajanjem), dok je ljevičarska kritika iskazivala nezadovoljstvo potiskivanjem socijalnih problema i naglašavanjem psiholoških, tvrdeći čak kako Fellini filmom opravdava potlačenost nižih slojeva.
Dojmljiv i potresan prikaz podređenosti i stradanja mentalno inferiorne Gelsomine često je, međutim, istican kao kritika patrijarhalne dominacije, pa čak i kao manifest opravdanosti ženskoga oslobođenja. Film je dovođen i u vezu s Tolstojevim idejama o pasivnosti u susretu sa zlom, a tumačen je i kao polemički spram egzistencijalističkih ideja. Hvaljene su i gluma Giulietta Masine, koja je postala velikom zvijezdom talijanskog filma, te Anthony Quinna. Godine 1956. film je nagrađen Oscarom za najbolji film na stranom jeziku, a nominiran je i scenarij. [N.Gilić, lzmk.hr]
U ovom legendarnom filmu Federica Fellinija, osim spomenutih Masine i Quinna glume još i Richard Basehart, Aldo Silvani, Marcella Rovere, Livia Venturina i drugi.
Originalni naslov: La Strada, 1954.
