Premijer Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić obratili su se javnosti na sjednici Vijeća za uvođenje eura kao službene valute na kojoj je predsjednik Vlade rekao kako uvođenje eura ima puno prednosti za građane.
„Nestat će valutni rizik. Euro će donijeti velik poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga”, izjavio je Plenković te dodao kako depoziti u eurima čine 76% ukupnih oročenih i štednih depozita u bankama te da 50,3 posto ukupnih plasmana banaka čine plasmani u eurima.
„Namjera je da se u početku cijene izražavaju dvojno, u kunama i eurima. Cijelu 2023. će, nakon uvođenja eura, biti istaknute i u kunama. Dakle prvo ćemo plaćati u kunama i vidjeti i cijene u eurima, a potom ćemo plaćati u eurima, ali ćemo imati i cijene u kunama”, naveo je premijer te napomenuo kako je najvažnija zaštita potrošača.
Guverner naglašava kako je u zakonu najvažnije načelo prema kojem postojeći ugovori u kojem se navodi pozivanje na kunu vrijede i dalje.
„Što se tiče depozita i kredita građani se ne trebaju brinuti, preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Ugovori o svim kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti”, istaknuo je Vujčić.
Čelni čovjek HNB-a navodi kako potrošač ne može biti u lošijem položaju nego što je bio prije te ako i bude razlike u drugoj decimali, onda ide na trošak banci.
„Kod zamjene gotovog novca, u ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u opticaju, bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija. Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine”, poručio je Boris Vujčić.
