Svako povećanje minimalne plaće znači i povećanje najniže cijene sata rada za studente. Prošle godine sat je bio 23,44 kune, a ove bi godine studentski minimalac trebao narasti na 25,39 kuna za sat rada. Novost je i da će se uz stotine tisuća domaćih studenata preko Student-servisa moći raditi i malobrojni strani studenti.
Kako smo već pisali, u skladu s odlukom koju je donijela ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, iznos minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova od početka 2020. godine iznosi 25,39 kune neto po satu, odnosno gotovo dvije kune više nego u prošloj godini.
Donesena odluka predstavlja drugo povećanje minimalne naknade od stupanja na snagu Zakona o obavljanju studentskih poslova (u studenome 2018.), što znači da je satnica studentima do sada povećana za 3,89 kuna. Podsjetimo, prema spomenutom zakonu, ministar za svaku kalendarsku godinu donosi odluku o iznosu minimalne neto naknade po satu, a što se računa tako što se iznos minimalne brutoplaće u Republici Hrvatskoj dijeli sa 160.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja podsjeća, Zakon o obavljanju studentskih poslova uključuje i povećanje satnice od 50 posto za rad noću, nedjeljom i praznicima, pravo na naknadu za prijevoz, pravo na naknadu za topli obrok. Uključuje i reguliranje plaćene pauze od minimalno pola sata – ako student radi šest ili više sati dnevno te kazne i pravila za posrednike i naručitelje posla u slučaju kršenja odredbi.
Prema posljednjim objavljenim podacima, u Hrvatskoj studira nešto manje od 700 stranaca, što i nije broj s kojim bi se mogli pohvaliti. Resorno je ministarstvo pokrenulo postupak savjetovanja o prijedlogu Uredbe o izmjeni novog Zakona o obavljanju studentskih poslova, kojim će se definicija studenta proširiti na sve koji su upisali studij u Hrvatskoj, nevezano za njihovo državljanstvo. Time će se prava stranih studenata u Hrvatskoj izjednačiti s pravima domaćih studenta, kao što je to svuda u Europskoj uniji. Inače, prema podacima za 2017. godinu, u inozemstvu je te godine studiralo oko 9 tisuća hrvatskih državljana, a iz generacije u generaciju taj broj raste.
Dio njih će zacijelo htjeti i moći raditi. Hrvatska ima liberalnu praksu zapošljavanja studenata i njihov je rad oslobođen plaćanja poreza i doprinosa, što mnoge tvrtke vješto koriste i tako smanjuju troškove poslovanja. U većini ostalih europskih zemalja studentski je rad strože reguliran.
