Zanimljiv je, ali i zabrinjavajući podatak da je na području Vukovarsko-srijemske županije oko 125.000 hektara poljoprivrednih površina pod poticajima, a navodnjava se svega 2.500 hektara.
Naša je županija u svojim strateškim planovima poljoprivredu i proizvodnju hrane stavila među prioritete, a upravo tu dolazi do problema, jer proizvodnja voća, povrća i drugih kultura bez sustavnog navodnjavanja nije moguća, ili je moguća, ali s mnogo slabijim prinosima.
“Na području cijele županije godinama se radi na projektima navodnjavanja. Ne možemo navodnjavati sve poljoprivredne površine, ali nastojimo osigurati navodnjavanje što većih površina. Bez navodnjavanja nema uspješne proizvodnje, nema visokih ni stabilnih prinosa. Osim toga, navodnjavanje omogućuje poljoprivredniku uzgoj isplativijih i radno intenzivnih kultura, poglavito povrtlarskih s kojima se na manjim površinama ostvaruju solidni prihodi. Na temelju Nacionalnog plana navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem usvojenim 2005. i zahvaljujući prirodnim karakteristikama područja i interesu potencijalnih korisnika sustava navodnjavanja, godinu kasnije izrađen je i Plan navodnjavanja za ovo područje. Naša županija ima sve preduvjete za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje, posebice proizvodnje hrane. U cilju daljnjeg razvoja, potpisani su ugovori za financiranje sustava javnog navodnjavanja vrijedni oko 72 milijuna kuna. Riječ je o sustavima navodnjavanja Blata – Cerna te Sopot – Vinkovci. Radovi su počeli prošle godine krajem ljeta, a rok za izvođenje je 18 mjeseci. Trenutačno se radi i na drugim projektima vezanim uz navodnjavanje, a to će se nastaviti i sljedećih godina”, objašnjava župan Božo Galić.
Napominje i da je u okviru donošenja Nacionalnog plana navodnjavanja u 2016. dovršen melioracijski kanal Biđ – Bosut, kod Babine Grede, koji je i na trasi budućeg višenamjenskog kanala Dunav – Sava koji će, uz ostale, imati značajnu funkciju i u navodnjavanju poljoprivrednih površina.
Za potrebe navodnjavanja na području Biđ – bosutskog polja, rijeka Sava je uklanjanjem nasipa spojena s melioracijskim kanalom. Gradnjom ovog kanala u duljini od gotovo 15 kilometara, omogućio se dovod vode od Save, kao vanjskog izvora, do kanala Konjsko, a zatim preko vodotoka Istočna Berava u vodotok Biđ, i konačno u vodotok Bosut. Time su se stvorili preduvjeti za navodnjavanje približno 8.500 hektara obradivih površina. Investicija je vrijedna 493 milijuna kuna.
Ivo Kelić, uspješni poljoprivrednik iz Marinaca koji obrađuje oko 200 hektara poljoprivrednih površina u općini Nuštar, a koje je dijelom sam razminirao, također misli kako nema napredne proizvodnje bez navodnjavanja, pa ozbiljno planira kupnju sustava za navodnjavanje, ali još se nije odlučio za koji.
“Već sam dobio vodopravnu dozvolu za korištenje vode za navodnjavanje iz Vuke, i sada se raspitujem i razmišljam koji je sustav najprikladniji za mene i moje imanje. Sijem klasične kulture, pšenicu, uljanu repicu, ječam, a na 20 hektara i šećernu repu. Zemlja na kojoj sam zasijao šećernu repu idealna je za ovu kulturu, i tu sam dobio 69 tona po hektaru, dok su drugi imali 58 tona. Prosjek mi je oko 60 tona, a kada krene navodnjavanje, bit će još veći prinosi. S navodnjavanjem planiram i proširenje proizvodnje na povrće i lubenice” naglašava Kelić, koji se poljoprivredom bavi od početka 80-ih. Do 2003. godine bio je u vojsci, kada je i umirovljen, ali je zamrznuo mirovinski status i od 2009. ima svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
