Jeste li znali da trećinu života provodimo spavajući, a o tome kako spavamo ovisi kvaliteta one druge dvije trećine života koje provodimo budni? Dobar i kvalitetan san osnova je dobrog mentalnog zdravlja, a s obzirom da danas vodimo brži način života i pretrpavamo se obavezama, za spavanje odvajamo sve manje vremena.
Nekoliko desetljeća ranije u prosjeku su ljudi spavali skoro osam sati, no danas je ta brojka snižena na svega nešto više od šest sati. Budući da ljudi vode brži način života, raspored pretrpavaju raznim obavezama, sve manje vremena odvajaju za spavanje. Preporuka je da svaki čovjek u danu odspava između sedam do devet sati, no mnogi nisu svjesni što im sve može uzrokovati djelomičan ili totalni nedostatak sna.
Veliko švedsko istraživanje dokazalo je povezanost sna i duljine života. Istraživači su proučili podatke o spavanju od 43,000 sudionika starih do 65 godina. Zaključili su da ako spavate manje od pet sati u jednoj noći, imate veći rizik od rane smrti. Probleme sa spavanjem osjeća čak 45 posto populacije, a nedostatak sna i poremećaji u spavanju sve se više prepoznaju kao poveznica s kroničnim bolestima kao što su pretilost, visok krvni tlak ili karcinom.
Međutim, čini se da osam sati neometanog sna ipak nije potrebno da biste se probudili odmorni. Znanstvenici sada tvrde kako je normalno da je san isprekidan te da to regulira stres. Povjesničar Roger Ekirch s Virginia Techa proučava spavanje gotovo dva desetljeća i vjeruje kako mnogi zdravstveni problemi imaju korijene u prirodnoj tjelesnoj sklonosti za kraćim periodima spavanja.
„Neredovit san, isprekidan san ili premalo sna može dovesti do različitih negativnih posljedica ne samo za tjelesno, nego i za mentalno zdravlje, a ljudi koji imaju različite poteškoće sa spavanjem u većem su riziku od mnogih mentalnih poteškoća pa i ozbiljnijih mentalnih poremećaja. Osim toga, loš san može biti i jedan od prvih simptoma narušenog mentalnog zdravlja“, rekla nam je magistrica psihologije Monika Grbavica, članica udruge „Klupko“.
Premalo odmaranja i smetnje spavanja su se razvili u modernu civilizacijsku bolest, upozoravaju stručnjaci. Noćna nenaspavanost može dovesti do dnevne pospanosti, zamora, slabe koncentracije i loše memorije, a može i povećati rizik pogrešaka i nezgoda. Ono što znanstvenici sa sigurnošću znaju jest da biste definitivno trebali spavati sedam do devet sati kako bi se psihički i fizički dobro osjećali. No, treba zapamtiti i kako svaki organizam treba određenu količinu sna. Neki ljudi mogu “preživjeti” i na puno manje sna, jer žive u drukčijim klimama i kulturama, ali premalo je ipak loše.
Grbavica napominje kako je dobar i kvalitetan san osnova dobrog mentalnog zdravlja. Kada se ujutro probudimo naspavani i odmorni to dovodi do poboljšanog pamćenja, koncentracije, boljeg funkcioniranja mozga, lakšeg i kvalitetnijeg donošenja važnih odluka. Dobar san ima i pozitivne učinke na naše raspoloženje i toleranciju na svakodnevni stres, a uočavaju se također i dobrobiti u tretmanu depresije, smanjenju negativnog utjecaja stresa i svakodnevnih briga.
„Kako bi se poboljšala kvaliteta sna kod osoba koje imaju poteškoća sa spavanjem, preporučuje se uspostaviti rutinu lijeganja i buđenja u isto vrijeme svaki dan, izbjegavati previše stimulirajuće aktivnosti prije spavanja, kao što je gledanje televizije, rad za kompjuterom, mobitelom, izbjegavati pića s kofeinom, preferirati zdravu i uravnoteženu prehranu, izbjegavati spavanje tijekom popodneva te osigurati udobnu, umirujuću i dovoljno zamračenu atmosferu u spavaćoj sobi“, istaknula je Monika te dodala ukoliko su poteškoće sa spavanjem jako izražene, preporučuje se tražiti pomoć liječnika.
