Vremenske nepogode koje su 5. svibnja pogodile Vukovarsko-srijemsku županiju ostavile su za sobom velike štete na ljetini, posebno na području Općine Ivankovo. Tuča i kiša koja se smrzavala pri dodiru s tlom i čak 100 litara oborina po četvornom metru u kratkom vremenu nanijeli su ogromne štete, osobito u poljoprivredi.
Županija je stoga 15. svibnja proglasila prirodnu nepogodu za ovo područje, što bi moglo otvoriti mogućnosti za djelomične naknade štete. No, poljoprivrednici iz Ivankova na takve mjere gledaju skeptično.
„Imali smo dosta štete”, rekao nam je Željko Petrlić, poljoprivrednik iz Ivankova. „Moj otac je imao 20 hektara boba između Retkovaca i Ivankova – gotovo stopostotna šteta od leda. Iza naše kuće, dio njive je također uništen. Ja sam imao 12 hektara suncokreta, morao sam presijavati. Žgele su imale 20 hektara štete i također presijavali. Jedna obitelj iz Retkovaca morala je presijati soju. Na kukuruzu i krumpiru voda je stajala predugo, humci su isprani. Bilo je dosta štete”, objašnjava.
Ova izjava samo je djelić stvarnosti koja je pogodila brojne obitelji koje žive od zemlje. Voda koja se nije povukla dulje od 48 sati uništila je usjeve na mnogim parcelama. Kanali su bili prepuni i višak vode nije imao kamo, a pored tuče, snažan vjetar uzrokovao je i polijeganje pšenice i ječma. Petrlić se osvrnuo i na pitanje prevencije ovakvih situacija.
„Prije su postojale rakete koje su mogle spriječiti tuču, sad je to zabranjeno”, kaže.
„Proglašenje prirodne nepogode nam pruža nekakvu nadu, ali od toga najčešće ne bude ništa. Tri puta smo prijavljivali štetu, nismo dobili ništa. Kad i dobijemo, to bude jako malo. Postoje i osiguranja, ali sve manje kuća prihvaća to – kad i osiguraš, natežeš se oko isplata i rješenja”, dodaje.
Te večeri nevrijeme je zahvatilo šire područje. Munje i grmljavina od 21 sat najavili su oluju, a do jutra zabilježeni su poplavljeni podrumi, prekid električne energije, srušena stabla i prometnice pod vodom. Prema podacima DHMZ-a, područje Vukovarsko-srijemske županije bilo je među najpogođenijima – u Vukovaru je palo 42 mm kiše po kvadratnom metru, više oborina zabilježeno je samo u Primorsko-goranskoj županiji. Dok se štete zbrajaju, poljoprivrednici se pitaju što dalje.
„Mi živimo od zemlje, a u ovakvim situacijama nemamo se na koga osloniti”, zaključuje Petrlić. Službe su izašle na teren i odradile svoj dio posla, ali za one koji ovise o svakom hektaru – to je tek početak borbe za opstanak.
