Page 11 - Vinkovački list - 15. ožujka 2019.
P. 11
AK, 15.3.2019. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Maloga parka do željno
očekivanog nadvožnjaka
U dijelu ulice od Maloga njčević“ godinama su se školovali sela snabdijevale su trgovinske la plesni tečaj za početnike i ope-
parka do križanja s Lapovač- učenici za različita zanimanja obu- radnje „Ogrjev“ i „Šuma“ koja su tovnike. Uz klasične plesove, Vin- Između pruge koja vodi u smjeru
kom u Kačićevom ulicom visinom ćarskog smjera koji su se zapošlja- godišnje isporučivala oko 11 000 kovčani kojima je ples bio omiljena Županje i spomenutih kolosijeka
dominira višekatna zgrada neka- vali i u nekada velikom gigantu m ogrjevnog drveta i oko 4 500 do zabava i razonoda mogli su naučiti magistralne pruge na samom kraju
dašnje vinkovačke tvornice cipela Kombinatu „Borovo“. Proizvod- 5000 ugljena kojega su nabavljali iz i tadašnje plesne novitete kakvi Duge ulice još uvijek se nalaze
„Kvalitet“ sagrađena davnih šez- nja je bila proširena na brizgane zagorskih ugljenokopa, Kreke ( B i su bili Lambeth-Walk, Blackpo- pogoni nekada moćnog i nadaleko
desetih protekloga stoljeća koja je đonove, termoplastične pete H ) i Velenja ( Slovenija ). I prije II. ol-Walk, Palais-Glioe i druge. poznatog hrvatskog drvno-prera-
svojim dimenzijama i visinskim i krojačke noževe. Najveći dio svjetskoga rata na tome se mjestu Nakon II. svjetskog rata u pro- đivačkog diva „Spačve“. Blizina i
gabaritom od samog nastanka proizvodnje bio je namijenjen nalazila Reinhoferova trgovina storima nekadašnje „Bijele lađe“ bogatstvo poznatih i vrlo kvalitet-
odudarala od postojeće arhitek- izvozu. Godišnje se proizvodi- drvima i ugljenom. nalazilo se sjedište IX. Osnovne nih šuma hrasta lužnjaka, bijelog
ture i već tada narušavala sklad lo oko 465 000 pari cipela, 27 000 organizacije SSRN u Vinkovcima. jasena, brijesta, graba i drugih
ulice. Krajem 19. st. na tome pari natikača, 190 000 pari kožnih Na samom križanju Duge i Pedesetih godina uz čitaonicu u šumskih sastojina pogodovala je
mjestu Jakob Engel poduzetnik đonova, 1 750 000 pari brizganih Kačićeve ulice koja je nekada imala velikoj dvorani bio je smješten stol jačanju drvno-prerađivačke indu-
židovskoga podrijetla sagradio je đonova, 600 000 pari termoplas- naziv Brodska ulica nalazila se za stolni tenis gdje su djeca i stariji strije. Svoj najveći razvoj ta indu-
mlin koji se nazivao „Prvi vinko- tičnih peta, 13 000 pari raznih nekada kultna vinkovačka gosti- do kasnih noćnih sati udarala strija je imala u razdoblju od šez-
vački paromlin“. Njegov sin Ludvig uzoraka i 2 000 štanc-noževa. onica „Bijela lađa“. U vremenu ping-pong lopticu čekajući i satima desetih do sredine osamdese-
ili Ljudevit od 1928. godine samo- Gotovo trećinu svoje proizvodnje između dva svjetska rata osim kako bi došli na red. U manjoj pro- tih godina. U Spačvi se ostvari-
stalno je upravljao mlinom koji se „Kvalitet“ je izvozio u nekadašnji Gradske knjižnice i čitaonice, storiji nalazila su se četiri šahovska vala velika proizvodnja rezane
tada zvao „Slavonija“. Pred Drugi Sovjetski Savez, Irak, Mađarsku, HKPD „Relković“, brojna kultur- stola i stolovi na kojima su se građe i raznih gotovih proizvoda
svjetski rat mlin je prodao podu- SR Njemačku i Italiju. Tvornica no-zabavna i sportska društava moglo igrati „Domino“, „Čovječe od drveta poput različitih vrsta
zetniku Križaku. Stoga su Vin- je imala vlastite prodavaonice osim u Hrvatskom domu organizi- ne ljuti se“ i slične društvene igre. parketa, plemenitoga i ljuštenog
kovčani dugo vremena taj mlin u Vinkovcima, Zagrebu, Zadru, rala su razne proslave i zabave kako Sredinom šezdesetih, kako je u furnira, građevne stolarije, drvene
nazivali Križakov mlin. Nakon po uglednijim i većim gradskim ono vrijeme mali broj Vinkovča- ambalaže, kutnih i ukrasnih letvi,
Drugog svjetskog rata mlin je bio Vukovaru i Osijeku. U razdoblju na imao TV uređaje stanovnici elemenata stubišta, brodskog
nacionaliziran, a mlinsko postro- nakon Domovinskog rata prilikom ugostiteljskim objektima, svrati- mjesne organizacije tu su dolazili poda, palisada, zidnih obloga i
jenje iz Vinkovaca je otpremljeno u privatizacije proizvodnja se ugasila štima ili tadašnjim hotelima tako gledati televizijski program i tada namještaja.
Liku. Zgrada je jedno vrijeme bila i tvornica prestala s radom. Danas i u gostionicama. U „Bijeloj lađi“ popularne humorističke TV serije
skladište, a zatim je tu izgrađena dvorište nekadašnje tvornice i pro- održavali su se različiti skupovi, poput „Muzeja voštanih figura“, Tako je nekada bilo u Spačvi.
Tvornica cipela „Kvalitet“. Ta izvodne hale propadaju, izgledaju sastanci i skupštine raznih „Culeta građanina pokornog“, Onda su uslijedile krizne godine i
tvornica cipela razvila se od male sablasno i ničemu ne služe, ruglo društava, podružnica, plesne „Servisne stanice“ i druge u bilo je upitno hoće li opstati ili se
„Radničke obućarske zadruge“ u jednoj od najfrekventnijih ulica večeri, proslave, dočeci u Silvestar- kojima su glumili tada poznati ugasiti kao drugi vinkovački indu-
osnovane 1945. godine kada se 11 grada, na idealnoj lokaciji i s kom- skoj večeri, pokladne zabave i slične glumci predvođeno popularnim strijski pogoni. Srećom, uslijedio
postolarskih majstora udružilo u pletnom doduše tijekom rata deva- manifestacije. Do 1938. godine komičarima Miodragom Petrovi- je oporavak, pa razvoj i „Spačva“
„Radničku obućarsku zadrugu“. stiranom komunalnom infrastruk- tada poznatu i uglednu gostionicu ćem poznatim po nadimku Čkalja opet postaje jedan od brendova
Bio je to nastavak stoljetne turom. I u ovoj ulici u većem dijelu dok se nije razbolio vodio je njezin i Mijom Aleksićem, te nastupe Vinkovaca. Nema dvojbe kako
tradicije kraja u obrtničkoj pro- kuća prostorije prema uličnom vlasnik Luka Schumacher. Nakon Ikače koju je izvrsno interpreti- sjećanje na zlatne godine „Spačve“
izvodnji opančara, postolara, nizu pretvorene su u poslovne i njega vodio ju je Đuro Budač koji rala Zagrepčanka Nela Eržišnik. zaslužuje veću pozornost, no o
kožuhara. Sve bitne okolnosti i trgovačke prostore koji uglavnom je građanstvu grada i okolice bio U čitaonicu koja je za odrasle i tome će biti riječi u nekoj novoj
pokazatelji, međutim, govorili su zjape prazni ili se iznajmljuju i poznat po nadimku Fric. Kao omladinu svaki dan bila otvorena kolumni. Priču o Dugoj ulici,
protiv ozbiljnijih napredovanja i nisu u funkciji. Pri samom kraju iskusni i cijenjeni konobar vodio je od 9 – 12 i od 14 – 17 sati je redovito odnosno o njezinom dijelu koji se
razvitka „Zadruge“. U Vinkovci- kod križanja Duge s Kačićevom računa o ponudi prvoklasnih pića stizala dnevna i tjedna štampa. nekada nazivao Lapovac, a kroz
ma je taj oblik industrijske proi- i Lapovačkom ulicom, na južnoj i domaćoj kuhinji koju je vodila Svake nedjelje od 18 – 22 sata bio koji je dok nije bilo izgrađeno više
zvodnje bio nepoznat, a osim toga strani ulice, na mjestu nekadaš- njegova supruga koju su građani je organiziran ples za omladinu uz kolosijeka na kraju putničkog, a na
u blizini se nalazio obućarski div njeg skladišta TP „Šume“ koje je nazivali gospođa Fricovica. Gosti- dežuranje i pomoć starijih članova početku teretnog kolodvora, vodio
“ Borovo“. Manjkala su sredstva, kasnije djelovalo u sastavu nekada onica je bila poznata po ribljem MO. Neki mladi Vinkovčani su tu put preko „Gorice“ za Jarminu i
proizvodna, poslovna i razvojna velikog vinkovačkog TP „Zvijezda“ paprikašu ( fišu) koji je u ponudi napravili prve plesne korake, pa Ostrovo završit ćemo s nadanjem
orijentacija, pa niti rezultati nisu nikao je još jedan trgovački bio svakoga četvrtka, a za kojega im je lakše bilo zaplesati na podiju kako će se preko nje uskoro nadvo-
mogli biti zavidni. No, uspjeh centar koji pripada velikom su i najstroži gurmani govorili da Omladinskog doma. S vremenom žnjakom povezati vinkovačka
nije izostao. Godine 1947. pro- inozemnom trgovačkom lancu. mu nema ravna. U gostionici su se mijenjao se način života i zabave naselja Blato i Borinci sa središtem i
mijenjen joj je naziv u „Gradsko Sam trgovački objekt povučen je svake nedjelje navečer održavale kako mladih i starijih, TV aparati ostalim dijelovima grada. Obzirom
obućarsko poduzeće“ koje je zapo- u dubinu parcele, a ispred njega veselice s plesom uz glazbu popu- postajali su sastavni dijelovi da s Borinaca puca lijepi pregled
šljavalo 30 radnika. Obućarsko izgrađen je lijepo uređeni parki- larnih sastava „Balija jazz“, „Trio opreme gotovo svakog kućanstva, na grad, naselje se širi, a ima i
poduzeće „Kvalitet“ nastalo je rališni prostor. Nekoliko desetlje- Fici“ ili drugih poznatih vinkovač- prostor MO se koristio sve manje slobodnih placeva možda Borinci
31. ožujka 1953. godine. Godine ća ogrjevnim drvetom i ugljenom kih glazbenika. Isto tako u gosti- osim za političke sastanke i izbore postanu elitna gradska četvrt, vin-
1955. izvršena je rekonstrukcija i vinkovačka i domaćinstva okolnih onici poznata plesna škola koju su i propadao. Na kraju zgrada je kovački Pantovčak.
uveden lančani način proizvod- vodili M. i I. Trišler je organizira- srušena, a na njenom mjestu jedno
nje. Do 1960. godine proizvodi- vrijeme se nalazila cvjećarnica i
lo je klasičnu i pletenu obuću, a trgovina za prodaju auto dijelova.
potom se proizvodnja proširila Gostionica „Bijela lađa“ sredinom
na mušku obuću i ženske čizmice. pedesetih otvorena je na novoj
Zahvaljujući ponajprije dugogodiš- lokaciji gdje se nalazi danas, a
njem direktoru tvornice Stjepanu jedan od njezinih prvih rukovodi-
Ptičaru koji je to postao 1955. g., te telja bio je Ramo Klebić.
nekoliko godina kasnije i rukovodi-
telju tehničke službe Franji Smole Iza spomenutog križanja pa
koji su okupili tim mladih stručnja- sve do županjske željezničke
ka „Kvalitet“ je postao respektabil- pruge odnosno kolosijeka magi-
na tvornica. Adaptirana je zgrada, stralne pruge 10-tog koridora
izgrađene su nove hale, a 1974. g. čija dionica prolazi sjevernim
izgrađen je i pogon u obližnjem dijelom Vinkovaca izvršene su
Otoku. Sredinom osamdesetih manje izmjene a taj dio ulice osim
godina prošloga stoljeća „Kvalitet“ na samom raskrižju, gdje je prije
je zapošljavao oko 800 radnika. nekoliko godina izgrađen kružni
U nekadašnjoj Školi učenika u tok, zadržao je svoj raniji uravno-
privredi, kasnije Š.C.“ S. S. Kra- teženi i skladni izgled s očuvanim
zelenim pojasom i drvoredom.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
Direktorica: franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Mirjam Jukić Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna urednica: Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac Josipa Haluška, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr Nikolina Živković Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr prodaja@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Maloga parka do željno
očekivanog nadvožnjaka
U dijelu ulice od Maloga njčević“ godinama su se školovali sela snabdijevale su trgovinske la plesni tečaj za početnike i ope-
parka do križanja s Lapovač- učenici za različita zanimanja obu- radnje „Ogrjev“ i „Šuma“ koja su tovnike. Uz klasične plesove, Vin- Između pruge koja vodi u smjeru
kom u Kačićevom ulicom visinom ćarskog smjera koji su se zapošlja- godišnje isporučivala oko 11 000 kovčani kojima je ples bio omiljena Županje i spomenutih kolosijeka
dominira višekatna zgrada neka- vali i u nekada velikom gigantu m ogrjevnog drveta i oko 4 500 do zabava i razonoda mogli su naučiti magistralne pruge na samom kraju
dašnje vinkovačke tvornice cipela Kombinatu „Borovo“. Proizvod- 5000 ugljena kojega su nabavljali iz i tadašnje plesne novitete kakvi Duge ulice još uvijek se nalaze
„Kvalitet“ sagrađena davnih šez- nja je bila proširena na brizgane zagorskih ugljenokopa, Kreke ( B i su bili Lambeth-Walk, Blackpo- pogoni nekada moćnog i nadaleko
desetih protekloga stoljeća koja je đonove, termoplastične pete H ) i Velenja ( Slovenija ). I prije II. ol-Walk, Palais-Glioe i druge. poznatog hrvatskog drvno-prera-
svojim dimenzijama i visinskim i krojačke noževe. Najveći dio svjetskoga rata na tome se mjestu Nakon II. svjetskog rata u pro- đivačkog diva „Spačve“. Blizina i
gabaritom od samog nastanka proizvodnje bio je namijenjen nalazila Reinhoferova trgovina storima nekadašnje „Bijele lađe“ bogatstvo poznatih i vrlo kvalitet-
odudarala od postojeće arhitek- izvozu. Godišnje se proizvodi- drvima i ugljenom. nalazilo se sjedište IX. Osnovne nih šuma hrasta lužnjaka, bijelog
ture i već tada narušavala sklad lo oko 465 000 pari cipela, 27 000 organizacije SSRN u Vinkovcima. jasena, brijesta, graba i drugih
ulice. Krajem 19. st. na tome pari natikača, 190 000 pari kožnih Na samom križanju Duge i Pedesetih godina uz čitaonicu u šumskih sastojina pogodovala je
mjestu Jakob Engel poduzetnik đonova, 1 750 000 pari brizganih Kačićeve ulice koja je nekada imala velikoj dvorani bio je smješten stol jačanju drvno-prerađivačke indu-
židovskoga podrijetla sagradio je đonova, 600 000 pari termoplas- naziv Brodska ulica nalazila se za stolni tenis gdje su djeca i stariji strije. Svoj najveći razvoj ta indu-
mlin koji se nazivao „Prvi vinko- tičnih peta, 13 000 pari raznih nekada kultna vinkovačka gosti- do kasnih noćnih sati udarala strija je imala u razdoblju od šez-
vački paromlin“. Njegov sin Ludvig uzoraka i 2 000 štanc-noževa. onica „Bijela lađa“. U vremenu ping-pong lopticu čekajući i satima desetih do sredine osamdese-
ili Ljudevit od 1928. godine samo- Gotovo trećinu svoje proizvodnje između dva svjetska rata osim kako bi došli na red. U manjoj pro- tih godina. U Spačvi se ostvari-
stalno je upravljao mlinom koji se „Kvalitet“ je izvozio u nekadašnji Gradske knjižnice i čitaonice, storiji nalazila su se četiri šahovska vala velika proizvodnja rezane
tada zvao „Slavonija“. Pred Drugi Sovjetski Savez, Irak, Mađarsku, HKPD „Relković“, brojna kultur- stola i stolovi na kojima su se građe i raznih gotovih proizvoda
svjetski rat mlin je prodao podu- SR Njemačku i Italiju. Tvornica no-zabavna i sportska društava moglo igrati „Domino“, „Čovječe od drveta poput različitih vrsta
zetniku Križaku. Stoga su Vin- je imala vlastite prodavaonice osim u Hrvatskom domu organizi- ne ljuti se“ i slične društvene igre. parketa, plemenitoga i ljuštenog
kovčani dugo vremena taj mlin u Vinkovcima, Zagrebu, Zadru, rala su razne proslave i zabave kako Sredinom šezdesetih, kako je u furnira, građevne stolarije, drvene
nazivali Križakov mlin. Nakon po uglednijim i većim gradskim ono vrijeme mali broj Vinkovča- ambalaže, kutnih i ukrasnih letvi,
Drugog svjetskog rata mlin je bio Vukovaru i Osijeku. U razdoblju na imao TV uređaje stanovnici elemenata stubišta, brodskog
nacionaliziran, a mlinsko postro- nakon Domovinskog rata prilikom ugostiteljskim objektima, svrati- mjesne organizacije tu su dolazili poda, palisada, zidnih obloga i
jenje iz Vinkovaca je otpremljeno u privatizacije proizvodnja se ugasila štima ili tadašnjim hotelima tako gledati televizijski program i tada namještaja.
Liku. Zgrada je jedno vrijeme bila i tvornica prestala s radom. Danas i u gostionicama. U „Bijeloj lađi“ popularne humorističke TV serije
skladište, a zatim je tu izgrađena dvorište nekadašnje tvornice i pro- održavali su se različiti skupovi, poput „Muzeja voštanih figura“, Tako je nekada bilo u Spačvi.
Tvornica cipela „Kvalitet“. Ta izvodne hale propadaju, izgledaju sastanci i skupštine raznih „Culeta građanina pokornog“, Onda su uslijedile krizne godine i
tvornica cipela razvila se od male sablasno i ničemu ne služe, ruglo društava, podružnica, plesne „Servisne stanice“ i druge u bilo je upitno hoće li opstati ili se
„Radničke obućarske zadruge“ u jednoj od najfrekventnijih ulica večeri, proslave, dočeci u Silvestar- kojima su glumili tada poznati ugasiti kao drugi vinkovački indu-
osnovane 1945. godine kada se 11 grada, na idealnoj lokaciji i s kom- skoj večeri, pokladne zabave i slične glumci predvođeno popularnim strijski pogoni. Srećom, uslijedio
postolarskih majstora udružilo u pletnom doduše tijekom rata deva- manifestacije. Do 1938. godine komičarima Miodragom Petrovi- je oporavak, pa razvoj i „Spačva“
„Radničku obućarsku zadrugu“. stiranom komunalnom infrastruk- tada poznatu i uglednu gostionicu ćem poznatim po nadimku Čkalja opet postaje jedan od brendova
Bio je to nastavak stoljetne turom. I u ovoj ulici u većem dijelu dok se nije razbolio vodio je njezin i Mijom Aleksićem, te nastupe Vinkovaca. Nema dvojbe kako
tradicije kraja u obrtničkoj pro- kuća prostorije prema uličnom vlasnik Luka Schumacher. Nakon Ikače koju je izvrsno interpreti- sjećanje na zlatne godine „Spačve“
izvodnji opančara, postolara, nizu pretvorene su u poslovne i njega vodio ju je Đuro Budač koji rala Zagrepčanka Nela Eržišnik. zaslužuje veću pozornost, no o
kožuhara. Sve bitne okolnosti i trgovačke prostore koji uglavnom je građanstvu grada i okolice bio U čitaonicu koja je za odrasle i tome će biti riječi u nekoj novoj
pokazatelji, međutim, govorili su zjape prazni ili se iznajmljuju i poznat po nadimku Fric. Kao omladinu svaki dan bila otvorena kolumni. Priču o Dugoj ulici,
protiv ozbiljnijih napredovanja i nisu u funkciji. Pri samom kraju iskusni i cijenjeni konobar vodio je od 9 – 12 i od 14 – 17 sati je redovito odnosno o njezinom dijelu koji se
razvitka „Zadruge“. U Vinkovci- kod križanja Duge s Kačićevom računa o ponudi prvoklasnih pića stizala dnevna i tjedna štampa. nekada nazivao Lapovac, a kroz
ma je taj oblik industrijske proi- i Lapovačkom ulicom, na južnoj i domaćoj kuhinji koju je vodila Svake nedjelje od 18 – 22 sata bio koji je dok nije bilo izgrađeno više
zvodnje bio nepoznat, a osim toga strani ulice, na mjestu nekadaš- njegova supruga koju su građani je organiziran ples za omladinu uz kolosijeka na kraju putničkog, a na
u blizini se nalazio obućarski div njeg skladišta TP „Šume“ koje je nazivali gospođa Fricovica. Gosti- dežuranje i pomoć starijih članova početku teretnog kolodvora, vodio
“ Borovo“. Manjkala su sredstva, kasnije djelovalo u sastavu nekada onica je bila poznata po ribljem MO. Neki mladi Vinkovčani su tu put preko „Gorice“ za Jarminu i
proizvodna, poslovna i razvojna velikog vinkovačkog TP „Zvijezda“ paprikašu ( fišu) koji je u ponudi napravili prve plesne korake, pa Ostrovo završit ćemo s nadanjem
orijentacija, pa niti rezultati nisu nikao je još jedan trgovački bio svakoga četvrtka, a za kojega im je lakše bilo zaplesati na podiju kako će se preko nje uskoro nadvo-
mogli biti zavidni. No, uspjeh centar koji pripada velikom su i najstroži gurmani govorili da Omladinskog doma. S vremenom žnjakom povezati vinkovačka
nije izostao. Godine 1947. pro- inozemnom trgovačkom lancu. mu nema ravna. U gostionici su se mijenjao se način života i zabave naselja Blato i Borinci sa središtem i
mijenjen joj je naziv u „Gradsko Sam trgovački objekt povučen je svake nedjelje navečer održavale kako mladih i starijih, TV aparati ostalim dijelovima grada. Obzirom
obućarsko poduzeće“ koje je zapo- u dubinu parcele, a ispred njega veselice s plesom uz glazbu popu- postajali su sastavni dijelovi da s Borinaca puca lijepi pregled
šljavalo 30 radnika. Obućarsko izgrađen je lijepo uređeni parki- larnih sastava „Balija jazz“, „Trio opreme gotovo svakog kućanstva, na grad, naselje se širi, a ima i
poduzeće „Kvalitet“ nastalo je rališni prostor. Nekoliko desetlje- Fici“ ili drugih poznatih vinkovač- prostor MO se koristio sve manje slobodnih placeva možda Borinci
31. ožujka 1953. godine. Godine ća ogrjevnim drvetom i ugljenom kih glazbenika. Isto tako u gosti- osim za političke sastanke i izbore postanu elitna gradska četvrt, vin-
1955. izvršena je rekonstrukcija i vinkovačka i domaćinstva okolnih onici poznata plesna škola koju su i propadao. Na kraju zgrada je kovački Pantovčak.
uveden lančani način proizvod- vodili M. i I. Trišler je organizira- srušena, a na njenom mjestu jedno
nje. Do 1960. godine proizvodi- vrijeme se nalazila cvjećarnica i
lo je klasičnu i pletenu obuću, a trgovina za prodaju auto dijelova.
potom se proizvodnja proširila Gostionica „Bijela lađa“ sredinom
na mušku obuću i ženske čizmice. pedesetih otvorena je na novoj
Zahvaljujući ponajprije dugogodiš- lokaciji gdje se nalazi danas, a
njem direktoru tvornice Stjepanu jedan od njezinih prvih rukovodi-
Ptičaru koji je to postao 1955. g., te telja bio je Ramo Klebić.
nekoliko godina kasnije i rukovodi-
telju tehničke službe Franji Smole Iza spomenutog križanja pa
koji su okupili tim mladih stručnja- sve do županjske željezničke
ka „Kvalitet“ je postao respektabil- pruge odnosno kolosijeka magi-
na tvornica. Adaptirana je zgrada, stralne pruge 10-tog koridora
izgrađene su nove hale, a 1974. g. čija dionica prolazi sjevernim
izgrađen je i pogon u obližnjem dijelom Vinkovaca izvršene su
Otoku. Sredinom osamdesetih manje izmjene a taj dio ulice osim
godina prošloga stoljeća „Kvalitet“ na samom raskrižju, gdje je prije
je zapošljavao oko 800 radnika. nekoliko godina izgrađen kružni
U nekadašnjoj Školi učenika u tok, zadržao je svoj raniji uravno-
privredi, kasnije Š.C.“ S. S. Kra- teženi i skladni izgled s očuvanim
zelenim pojasom i drvoredom.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
Direktorica: franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Mirjam Jukić Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna urednica: Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac Josipa Haluška, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr Nikolina Živković Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr prodaja@novosti.hr
