Page 21 - Vinkovački list - 24. siječnja 2020.
P. 21
AK, 24.1.2020. KULTURA 21
Kipar Dejan Duraković autor je niza javnih spomenika u Vinkovcima, Jarmini i Županji
Motivi uvjetovani
doživljajem koji
dolazi spontano
Prvu samostalnu izložbu održao je za vrijeme rata 1993.
godine, a bila je posvećena invalidima Domovinskog rata
Znate li čijih je ruku djelo
spomenik Mariji i Ivanu
Kozarac? Josipu Runjaninu? A
tko radi scenografiju otvorenja
Vinkovačkih jeseni? Njegovo
ime ste sigurno čuli puno puta,
a njegov umjetnički doprinos
gradu Vinkovcima svrstava ga
među najpoznatije umjetnike u
gradu, ali i ovom djelu Slavonije.
Radi se o akademskom kiparu
Dejanu Durakoviću, umjetniku
koji svojim djelima prenosi
potpuni doživljaj prirode i
svega oko nas.
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr
iz Osim Vladimira Andrića, Dejan Duraković na likovnoj i danas prisutni, iako, priznaje, Runjaninu, „Jahačica“ na Kunjev-
te predstave rekla: ulogu u predstavi ima je sceni već dugi niz godina. pravi „izlete“ i u druga područja. cima, spomenik Matiji Gubcu
“Ja, da bih došla u Europu, moram i nagrađivana glumica Diplomirao je 1989. godine na Održana je u Privlačici i bila je u Jarmini, Krunoslav Tkalac u
doći prvo na željezničku stanicu u Matea Marušić, utjelovivši Akademiji likovnih umjetnosti u posvećena invalidima Domovin- Županji, spomen ploča Vanji
Vinkovcima.” To je bio klik prije suprugu željezničara Zagrebu, a izlagao je na mnogim skog rata. Kao jednu od važnijih Radaušu te nagradna statua Satir
tri godine. Predstava je malo skupnim izložbama u Hrvatskoj i izložbi ističe i onu iz 2006. godine, na Festivalu glumca.
iznenađenje za nas Vinkovča- vivši suprugu željezničara, koja je inozemstvu te ostvario dvadeset „Cvjetni povodi“, a radi se slikama
ne, koji poznajemo željezničare i istaknula kako su vrlo zadovoljni samostalnih izložbi. Bliski su mu i njegovom načinu kako prevesti „Ono što je bitno u stvaralaštvu
Štajgu iz jednog potpuno drugog reakcijama publike. „Primijeti- simbolizam, minimalizam te kon- doživljaje, a da to nije bukvalni je veselje. Od sile nema nikakvih
kuta. U predstavi su željezniča- la sam da su gledatelji s velikom ceptualna umjetnost. Kako ističe, realizam. Zadovoljan je i izložbom rezultata i to može biti samo
ri predstavljeni iz njihova kuta, pozornošću pratili predstavu. od malih nogu je volio crtati i „Prostorni doživljaji – slavonski kontraproduktivno. Za izradu
odnosno što oni proživljavaju na Mislim da smo napravili lijepu već tada se isticao njegov talent nemiri“ iz 2010. kada je htio jedne skulpture ne treba puno
poslu, ono nešto što mi putnici priču o vinkovačkom kolodvoru. koji ga je danas doveo do bogate ukazati da kod nas u Slavoniji vremena, a uvijek je najvažni-
ne znamo“, rekao je prilikom pra- Ansambl je uigran, tu su i naše karijere i velikog opusa umjetnič- ima toliko plemenitih sadržaja ja ideja. Ja ih crpim iz svakod-
izvedbe ravnatelj vinkovačkog kolege iz HNK-a u Osijeku. Imali kih djela. koje mi možda više ne vidimo. nevnog života – nije važno samo
kazališta Zdenko Rečić koji je ovu smo njihovu veliku potporu i Prošle godine održao je retros- gledati, važno je vidjeti“, ističe
predstavu najavio kao “najvinko- učili jedni od drugih. Mnogo smo „Tek kad sam upisao svoj prvi pektivnu izložbu u franjevačkom Dejan Duraković te dodaje kako
vačkiju”, poput Vrzina kola koja im razgovarali o tome kako se prije fakultet, Poljoprivredni, koji me samostanu u Širokom Brijegu, u svaki rad šalje poruku njegovog
je donijela popularnost i uspjeh. živjelo u Vinkovcima“, istaknula i nije pretjerano zanimao, počeo sklopu programa „Šimićevi dani“. doživljaja. Trenutno se vraća
Ulogu u predstavi ima i nagrađiva- je Mateja. sam se družiti s našim poznatim svojim izvorima, a to su crteži.
na glumica vinkovačkog kazališta, kiparom Ivanom Križancem i Prolazeći vinkovačkim ulicama Stoga, provirimo li u njegov atelje
Osječanka Matea Marušić, utjelo- suradnja s njim me je odvela u naići ćemo i na nekoliko njegovih u Andrijaševcima, danas ćemo
smjeru kiparstva“, pojasnio je skulptura i djela. Zadnje djelo je vidjeti uglavnom novije crteže
Duraković koji danas radi kao spomenik Mariji i Ivanu Kozarcu, koje priprema za izložbu u Sla-
likovni pedagog, profesor na a tu su još i spomenik Josipu vonskom Brodu.
Umjetničkoj akademiji u Osijeku.
umjetnički voditelj sedam
likovnih kolonija te voditelj
likovnog odjela Ogranak Matice
Hrvatske. Uz sve to, ovaj ambi-
ciozni kipar je član organiza-
cijskog odbora međunarodne
smotre kazališnog stvaralaštva
u našoj županiji te je scenograf
kazališta „Mika Živković“ u Ret-
kovcima. Na poziv Ane Cvenić
2009. godine počeo je i raditi sce-
nografiju otvorenja Vinkovačkih
jeseni. Scenografiju radi prema
scenariju, a takav posao mu nije
stran budući da je iskustvo sceno-
grafa dobio radeći u vinkovačkom
kazalištu.
Realizam je stilski pravac
kojemu je najviše okrenut, a
napominje kako su svi njegovi
motivi uvjetovani doživljajem
koji dolazi spontano. Oko nas ima
puno sadržaja, samo je pitanje
hoćemo ga ugledati, prepoznati i
doživjeti.
„Kada sam se vratio u Vinkovce
tu je prevladavala opća vrijed-
nost kvalitete u likovnoj umjet-
nosti, a to je realizam, što je bilo
u sukobu s mojim razmišljanjem.
Tijekom studija sam svoje motive
čistio od onog nebitnog i to je po
mom mišljenju nekakav povratak,
odnosno puni krug po pitanju
doživljaja“, rekao je.
Prvu samostalnu izložbu imao
je 1993. godine, tijekom rata, kada
su nastali temeljni radovi koji su
Kipar Dejan Duraković autor je niza javnih spomenika u Vinkovcima, Jarmini i Županji
Motivi uvjetovani
doživljajem koji
dolazi spontano
Prvu samostalnu izložbu održao je za vrijeme rata 1993.
godine, a bila je posvećena invalidima Domovinskog rata
Znate li čijih je ruku djelo
spomenik Mariji i Ivanu
Kozarac? Josipu Runjaninu? A
tko radi scenografiju otvorenja
Vinkovačkih jeseni? Njegovo
ime ste sigurno čuli puno puta,
a njegov umjetnički doprinos
gradu Vinkovcima svrstava ga
među najpoznatije umjetnike u
gradu, ali i ovom djelu Slavonije.
Radi se o akademskom kiparu
Dejanu Durakoviću, umjetniku
koji svojim djelima prenosi
potpuni doživljaj prirode i
svega oko nas.
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr
iz Osim Vladimira Andrića, Dejan Duraković na likovnoj i danas prisutni, iako, priznaje, Runjaninu, „Jahačica“ na Kunjev-
te predstave rekla: ulogu u predstavi ima je sceni već dugi niz godina. pravi „izlete“ i u druga područja. cima, spomenik Matiji Gubcu
“Ja, da bih došla u Europu, moram i nagrađivana glumica Diplomirao je 1989. godine na Održana je u Privlačici i bila je u Jarmini, Krunoslav Tkalac u
doći prvo na željezničku stanicu u Matea Marušić, utjelovivši Akademiji likovnih umjetnosti u posvećena invalidima Domovin- Županji, spomen ploča Vanji
Vinkovcima.” To je bio klik prije suprugu željezničara Zagrebu, a izlagao je na mnogim skog rata. Kao jednu od važnijih Radaušu te nagradna statua Satir
tri godine. Predstava je malo skupnim izložbama u Hrvatskoj i izložbi ističe i onu iz 2006. godine, na Festivalu glumca.
iznenađenje za nas Vinkovča- vivši suprugu željezničara, koja je inozemstvu te ostvario dvadeset „Cvjetni povodi“, a radi se slikama
ne, koji poznajemo željezničare i istaknula kako su vrlo zadovoljni samostalnih izložbi. Bliski su mu i njegovom načinu kako prevesti „Ono što je bitno u stvaralaštvu
Štajgu iz jednog potpuno drugog reakcijama publike. „Primijeti- simbolizam, minimalizam te kon- doživljaje, a da to nije bukvalni je veselje. Od sile nema nikakvih
kuta. U predstavi su željezniča- la sam da su gledatelji s velikom ceptualna umjetnost. Kako ističe, realizam. Zadovoljan je i izložbom rezultata i to može biti samo
ri predstavljeni iz njihova kuta, pozornošću pratili predstavu. od malih nogu je volio crtati i „Prostorni doživljaji – slavonski kontraproduktivno. Za izradu
odnosno što oni proživljavaju na Mislim da smo napravili lijepu već tada se isticao njegov talent nemiri“ iz 2010. kada je htio jedne skulpture ne treba puno
poslu, ono nešto što mi putnici priču o vinkovačkom kolodvoru. koji ga je danas doveo do bogate ukazati da kod nas u Slavoniji vremena, a uvijek je najvažni-
ne znamo“, rekao je prilikom pra- Ansambl je uigran, tu su i naše karijere i velikog opusa umjetnič- ima toliko plemenitih sadržaja ja ideja. Ja ih crpim iz svakod-
izvedbe ravnatelj vinkovačkog kolege iz HNK-a u Osijeku. Imali kih djela. koje mi možda više ne vidimo. nevnog života – nije važno samo
kazališta Zdenko Rečić koji je ovu smo njihovu veliku potporu i Prošle godine održao je retros- gledati, važno je vidjeti“, ističe
predstavu najavio kao “najvinko- učili jedni od drugih. Mnogo smo „Tek kad sam upisao svoj prvi pektivnu izložbu u franjevačkom Dejan Duraković te dodaje kako
vačkiju”, poput Vrzina kola koja im razgovarali o tome kako se prije fakultet, Poljoprivredni, koji me samostanu u Širokom Brijegu, u svaki rad šalje poruku njegovog
je donijela popularnost i uspjeh. živjelo u Vinkovcima“, istaknula i nije pretjerano zanimao, počeo sklopu programa „Šimićevi dani“. doživljaja. Trenutno se vraća
Ulogu u predstavi ima i nagrađiva- je Mateja. sam se družiti s našim poznatim svojim izvorima, a to su crteži.
na glumica vinkovačkog kazališta, kiparom Ivanom Križancem i Prolazeći vinkovačkim ulicama Stoga, provirimo li u njegov atelje
Osječanka Matea Marušić, utjelo- suradnja s njim me je odvela u naići ćemo i na nekoliko njegovih u Andrijaševcima, danas ćemo
smjeru kiparstva“, pojasnio je skulptura i djela. Zadnje djelo je vidjeti uglavnom novije crteže
Duraković koji danas radi kao spomenik Mariji i Ivanu Kozarcu, koje priprema za izložbu u Sla-
likovni pedagog, profesor na a tu su još i spomenik Josipu vonskom Brodu.
Umjetničkoj akademiji u Osijeku.
umjetnički voditelj sedam
likovnih kolonija te voditelj
likovnog odjela Ogranak Matice
Hrvatske. Uz sve to, ovaj ambi-
ciozni kipar je član organiza-
cijskog odbora međunarodne
smotre kazališnog stvaralaštva
u našoj županiji te je scenograf
kazališta „Mika Živković“ u Ret-
kovcima. Na poziv Ane Cvenić
2009. godine počeo je i raditi sce-
nografiju otvorenja Vinkovačkih
jeseni. Scenografiju radi prema
scenariju, a takav posao mu nije
stran budući da je iskustvo sceno-
grafa dobio radeći u vinkovačkom
kazalištu.
Realizam je stilski pravac
kojemu je najviše okrenut, a
napominje kako su svi njegovi
motivi uvjetovani doživljajem
koji dolazi spontano. Oko nas ima
puno sadržaja, samo je pitanje
hoćemo ga ugledati, prepoznati i
doživjeti.
„Kada sam se vratio u Vinkovce
tu je prevladavala opća vrijed-
nost kvalitete u likovnoj umjet-
nosti, a to je realizam, što je bilo
u sukobu s mojim razmišljanjem.
Tijekom studija sam svoje motive
čistio od onog nebitnog i to je po
mom mišljenju nekakav povratak,
odnosno puni krug po pitanju
doživljaja“, rekao je.
Prvu samostalnu izložbu imao
je 1993. godine, tijekom rata, kada
su nastali temeljni radovi koji su
