Page 37 - Vinkovački list - 17. srpnja 2020.
P. 37
AK, 17.7.2020. 37
Prema istraživanjima Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon u Hrvatskoj imamo preko 400.000 hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta
Pokrenuta inicijativa
pod nazivom Zaorimo
hrvatska polja
Najviše neiskorištene zemlje nalazi se u Lici i Dalmaciji, u
slavonskim županijama stanje je zadovoljavajuće
S obzirom da više od polovine o 400.000 hektara neobrađene neobrađeno, u Vukovarsko-sri- ređivanjem s drugim bazama i njih, a kada govorimo o neiskori-
prehrambenih proizvoda na zemlje je dobar pokazatelj kako jemskoj 4.955 hektara, a u Brod- vrednovanjem. U našoj županiji, štenosti površina, onda možemo
stolove u Hrvatskoj dolazi iz Hrvatska itekako ima moguć- sko-posavskoj nešto preko 9.000 kaže, rade vrlo dobar posao po navesti nekoliko razloga, a to
uvoza što je došlo do izražaja nosti i potencijal prehraniti ne hektara. U Ministarstvu poljopri- tom pitanju, ali ova priča nije su površine koje se obrađuju, a
posebice sada, za korona- samo svoje građane već proizvesti vrede ističu da značajne površine tako jednostavna kako se čini, nisu u upisniku, zapuštene poljo-
krize, Institut za primijenje- hranu i sirovine za izvoz. “Okupili zapuštenog i zakorovljenog poljo- puno je tu faktora koji utječu privredne površine, gubitak
nu ekologiju Oikon odlučio je smo nekoliko naših vrsnih struč- privrednog zemljišta bilježe u na ukupnu sliku. “U županiji zbog zapuštene infrastrukture i
uložiti svo svoje znanje i kapa- njaka s bogatim iskustvom na Dalmaciji i Lici, a razlog tome imamo 80 katastarskih općina i gubitak zbog fizikalnih značajki
citete za žurno pokretanje području agronomije, ekologije, su neriješeni imovinsko-pravni u postupku smo obrade nekih od tla”, objašnjava.
hrvatske poljoprivrede, a tu šumarstva i geoinformatike te odnosi, niža kvaliteta i plodnost
veliki značaj ima i dovođenje zajedno pokrenuli inicijativu pod tla i usitnjene čestice smanjene
namjeni zapuštenog i neobra- nazivom “Zaorimo hrvatska polja” pogodnosti za intenzivnu poljo-
đenog zemljišta. jer Hrvatska ima velike potencija- privrednu proizvodnju. Međutim,
le, samo ih moramo znati i moći u kontinentalnom dijelu Hrvatske
Franjo Sorčik iskoristiti”, kaže Dalibor Hatić, bilježe vrlo velik interes za kori-
franjo.sorcik@novosti.hr direktor Oikona. Prema njihovim štenje poljoprivrednog zemljišta,
analizama najviše je neobrađe- uz kontinuiran rast vrijednosti
Prema njihovoj analizi u nog zemjišta u Lici i Dalmaciji te su u Slavoniji, središnjoj i sje-
Hrvatskoj je preko 400.000 pa je u tamošnjim županijama verozapadnoj Hrvatskoj i Istri
hektara neiskorištenog, neo- neobrađeno i po 80-tak tisuća površine neobrađenog zemljišta
brađenog poljoprivrednog hektara, u nekima. U Slavoniji i minimalne.
zemljišta, a prema mišljenju Baranji puno je bolja situacija pa
dr. sc. Hrvoja Kutnjaka s Agro- je primjerice u Osječko-baranj- Andrija Matić, županij-
nomskog fakulteta Sveučilišta skoj županiji samo 80 hektara ski pročelnik za poljoprivredu,
u Zagrebu, na toj površini bi se drži kako podaci koji se iznose
moglo nahraniti 11 milijuna ljudi Hrvatska ima mogućnosti o nebrađenom zemljištu nisu
godišnje jer procijena je da je po i potencijala za posve precizni i točni, a sve je to
glavi stanovnika potreban jedan prehraniti ne samo svoje povezano s aktualnim zakonom
kvadratni metar oranice dnevno, građane već proizvesti o poljoprivrednom zemljištu, a i s
odnosno da jedan hektar može hranu i sirovinu za izvoz postupcima mapiranja, odnosno
prehraniti 27 osoba kroz cijelu s digitalizacijom podataka priku-
godinu. Prema Kutnjaku, podatak pljenih snimanjem bespilotnom
letjelicom i obradom te uspo-
Prema istraživanjima Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon u Hrvatskoj imamo preko 400.000 hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta
Pokrenuta inicijativa
pod nazivom Zaorimo
hrvatska polja
Najviše neiskorištene zemlje nalazi se u Lici i Dalmaciji, u
slavonskim županijama stanje je zadovoljavajuće
S obzirom da više od polovine o 400.000 hektara neobrađene neobrađeno, u Vukovarsko-sri- ređivanjem s drugim bazama i njih, a kada govorimo o neiskori-
prehrambenih proizvoda na zemlje je dobar pokazatelj kako jemskoj 4.955 hektara, a u Brod- vrednovanjem. U našoj županiji, štenosti površina, onda možemo
stolove u Hrvatskoj dolazi iz Hrvatska itekako ima moguć- sko-posavskoj nešto preko 9.000 kaže, rade vrlo dobar posao po navesti nekoliko razloga, a to
uvoza što je došlo do izražaja nosti i potencijal prehraniti ne hektara. U Ministarstvu poljopri- tom pitanju, ali ova priča nije su površine koje se obrađuju, a
posebice sada, za korona- samo svoje građane već proizvesti vrede ističu da značajne površine tako jednostavna kako se čini, nisu u upisniku, zapuštene poljo-
krize, Institut za primijenje- hranu i sirovine za izvoz. “Okupili zapuštenog i zakorovljenog poljo- puno je tu faktora koji utječu privredne površine, gubitak
nu ekologiju Oikon odlučio je smo nekoliko naših vrsnih struč- privrednog zemljišta bilježe u na ukupnu sliku. “U županiji zbog zapuštene infrastrukture i
uložiti svo svoje znanje i kapa- njaka s bogatim iskustvom na Dalmaciji i Lici, a razlog tome imamo 80 katastarskih općina i gubitak zbog fizikalnih značajki
citete za žurno pokretanje području agronomije, ekologije, su neriješeni imovinsko-pravni u postupku smo obrade nekih od tla”, objašnjava.
hrvatske poljoprivrede, a tu šumarstva i geoinformatike te odnosi, niža kvaliteta i plodnost
veliki značaj ima i dovođenje zajedno pokrenuli inicijativu pod tla i usitnjene čestice smanjene
namjeni zapuštenog i neobra- nazivom “Zaorimo hrvatska polja” pogodnosti za intenzivnu poljo-
đenog zemljišta. jer Hrvatska ima velike potencija- privrednu proizvodnju. Međutim,
le, samo ih moramo znati i moći u kontinentalnom dijelu Hrvatske
Franjo Sorčik iskoristiti”, kaže Dalibor Hatić, bilježe vrlo velik interes za kori-
franjo.sorcik@novosti.hr direktor Oikona. Prema njihovim štenje poljoprivrednog zemljišta,
analizama najviše je neobrađe- uz kontinuiran rast vrijednosti
Prema njihovoj analizi u nog zemjišta u Lici i Dalmaciji te su u Slavoniji, središnjoj i sje-
Hrvatskoj je preko 400.000 pa je u tamošnjim županijama verozapadnoj Hrvatskoj i Istri
hektara neiskorištenog, neo- neobrađeno i po 80-tak tisuća površine neobrađenog zemljišta
brađenog poljoprivrednog hektara, u nekima. U Slavoniji i minimalne.
zemljišta, a prema mišljenju Baranji puno je bolja situacija pa
dr. sc. Hrvoja Kutnjaka s Agro- je primjerice u Osječko-baranj- Andrija Matić, županij-
nomskog fakulteta Sveučilišta skoj županiji samo 80 hektara ski pročelnik za poljoprivredu,
u Zagrebu, na toj površini bi se drži kako podaci koji se iznose
moglo nahraniti 11 milijuna ljudi Hrvatska ima mogućnosti o nebrađenom zemljištu nisu
godišnje jer procijena je da je po i potencijala za posve precizni i točni, a sve je to
glavi stanovnika potreban jedan prehraniti ne samo svoje povezano s aktualnim zakonom
kvadratni metar oranice dnevno, građane već proizvesti o poljoprivrednom zemljištu, a i s
odnosno da jedan hektar može hranu i sirovinu za izvoz postupcima mapiranja, odnosno
prehraniti 27 osoba kroz cijelu s digitalizacijom podataka priku-
godinu. Prema Kutnjaku, podatak pljenih snimanjem bespilotnom
letjelicom i obradom te uspo-
