Page 14 - Vinkovački list - 11. prosinca 2020.
P. 14
PETAK 11.12.2020.
Vinkovački list
Broj ljudi s depresijom i Ova kriza će stvoriti, odnosno već je stvorila, određene mentalne promjene kod ljudi što bi donijelo lošega. I sam će se,
anksioznim poremećajem u kaže, cijepiti čim se za to ukaže
svijetu se povećava, tako je Korona je kazna prilika. “Kod nas je sveprisu-
1990. godine u svijetu bilo 416 tan skepticizam prema cijeplje-
milijuna oboljelih, dok je 2013. čovječanstvu, moramo nju, ljudi su nedovoljno infor-
godine njihov broj porastao na mirani i svatko si, što sam već
615 milijuna. vježbati optimizam izdvojio kao veliki problem, daje
Doktor Nikola Drobnjakupozorava: promjene u psihološkom za pravo da komentira i pametuje
Franjo Sorčik stanju ljudi u korona krizi svi moraju shvatiti ozbiljno oko cjepiva. Najopasniji su upravo
franjo.sorcik@novosti.hr oni koji se ničega ne boje i koji
svi se moramo ponašati unifor- bi opstali na ovom svijetu. Vrlo je kolege govorile da mu nema spasa. određene situacije ne shvaćaju
Prema procjenama Svjetske mirano, odmaknuli smo se jedni važno i da iz svega ovoga naučimo Vojnik je na kraju preminuo i ozbiljno, oni su opasni i za sebe i
zdravstvene organizacije, od drugih”, ističe dr. Drobnjak. kako se nositi s frustracijama i sa mene je to strašno pogodilo, za okolinu jer jednostavno nemaju
depresija će ove godine postati A upravo je odmak čovjeka od stresom, kako se nositi sa smrću ubrzo nakon toga prišao mi je dr. uvid niti u sebe niti u stanje stvari
drugi svjetski zdravstveni čovjeka, kaže, ogroman problem koja se događa oko nas. Pogotovo Smital i objasnio kako liječnici općenito”, upozorava. Kao rješenje
problem, a gledajući samo žensku jer ljudi su socijalna bića i jedni je tu teško medicinskim djelatni- sebe moraju gledati isključi- za povratak na prethodno stanje
populaciju, zdravstveni problem bez drugih teško opstajemo. cima na koje će sve ovo ostaviti vo kao ljude u bijelim kutama, uma, a po prestanku pandemije,
broj jedan. Početkom godine o Dovoljno je, dodaje, pogledati trajne posljedice. a nikako kao bogove koji mogu ističe što skoriji povratak aktivno-
tom smo problemu razgovara- koja je najgora kazna u samim sve. Kad se tako postavite puno stima koje su nas nekada veselile.
li s doktorom Nikolom Drobnja- zatvorima gdje ionako borave Povukao bi ovdje paralelu s je lakše živjeti i funkcionirati”, “Došla nam je zima, tmurniji dani
kom, specijalistom psihijatrom već kažnjeni ljudi. Riječ je o Domovinskim ratom kada sam naglašava dr. Drobnjak. Nipošto koji i inače loše utječu na raspo-
i subspecijalistom socijalne psi- samici, koja predstavlja najteži kao mladi liječnik bio u timu koji ne treba, poručuje, bježati od loženje, s druge strane svakod-
hijatrije, Vinkovčaninom koji oblik kažnjavanja. “Stanje prije i se borio za život teško ranjenog cjepiva jer ono će zasigurno nevno smo bombardirani lošim
radi u Općoj županijskoj bolnici nakon korone neće biti isto, već vojnika. Bio sam siguran da ga donijeti puno više dobroga nego vijestima, a tu je i ta neizvje-
Vukovar i bolnici hrvatskih sada postaje normalno da radimo mogu spasiti iako su mi starije snost što nam budućnost donosi.
veterana, a čije se ime našlo i od kuće, sve je više aktivnosti koje Moramo se dakle, kada sve ovo
na popisu najboljih liječnika u obavljamo on-line i to će ostati za prođe, zapitati što je to mene
Republici Hrvatskoj. Tada smo stalno, htjeli mi to ili ne. Prema prije činilo sretnim i što je to što
ustvrdili kako na našem području tome, izreka “čovjek je čovjeku me najviše emotivno ispunjava-
depresiju uglavnom uzrokuje lijek”, više neće imati smisla. lo, kada sam se najbolje osjećao.
poratno razdoblje, a u posljed- Korona će dakle stvoriti, odnosno No, taj povratak na staro moramo
nje vrijeme i problem iseljava- već je stvorila, određene mentalne dozirati, nipošto ne smijemo pre-
nja jer mladi ljudi odlaze i njihovi promjene kod ljudi jer smo kon- nagliti u velikoj želji jer ćemo se
roditelji ostaju sami, često bez tinuirano okruženi strahom od izgubiti u tim nastojanjima”, kaže.
ikoga da brine o njima te u takvoj oboljenja, od gubitka posla, od
situaciji budućnost gledaju crno neizvjesnosti što nam donosi Posebnu pažnju obratiti
i ne vide da sutra može donijeti sutra. Naravno da smo svi psihički treba, napominje, na one koji
nešto dobro. Stanje je od ožujka potonuli, netko će priznati netko psihički pate u ovim vremenima,
dodatno pogoršano dolaskom neće, ali činjenica je da ljudi u a ne usude se to javno podijeli-
pandemije korona virusa, a koja samoizolaciji i karanteni recimo ti zbog mogućih osuda i ismija-
bi na duševno zdravlje ljudi imaju u određenim trenucima vanja. “Kada se porežemo, nešto
mogla ostaviti posljedice kojih depresivnih elemenata, pa čak slomimo i slično, odmah idemo
trenutno nismo ni svjesni. “Puno i elementa posttraumatskog liječniku, žurno se to sanira, zau-
je suprotstavljenih mišljenja stresnog poremećaja”, objašnja- stavlja krvarenje.
kada je korona u pitanju, bilo da va. Ljudi u samoizolaciji, odvojeni
se radi o samoj struci, znanstve- od svojih najmilijih, napominje, A kada ranjena duša krvari,
nicima, virolozima ili o onima to uglavnom teško prihvaćaju i onda to nitko ne vidi i ne liječi,
koji odlučuju, odnosno političa- u toj situaciji predlaže, tko je u a ta je bol i gora od one fizičke”,
rima, pa i o običnim ljudima koji mogućnosti, druženje s kućnim zaključuje dr. Nikola Drobnjak.
si daju za pravo komentirati ono ljubimcem jer tako ipak raz-
u što se ne razumiju. Upravo je mjenjujemo određene emocije, Kada ranjena duša krvari
takva situacija dovela stanovniš- odnosno dajemo i primamo onda to nitko ne vidi i
tvo u jedno kaotično stanje i ljudi, emocije. “Bića smo emocije, ne liječi, a ta je bol gora
uz to što je ovaj virus srušio naš dajemo sebe drugima, ali isto od one fizičke, ističe dr.
dosadašnji svijet, naš stil života i tako moramo primati druge kako Drobnjak
unio strah u sve nas, jednostavno
više ne znaju što da misle i kome Moramo se, kada sve ovo
da vjeruju, a to je vrlo opasno za prođe, zapitati što me
psihičko zdravlje pojedinca. Na prije činilo sretnim i što
psihu pogotovo utječe i to što nam me je najviše emotivno
je oduzeto pravo na donošenje ispunjavalo
vlastitih odluka, na zadovolja-
vanje nekih životnih potreba,
Vinkovački list
Broj ljudi s depresijom i Ova kriza će stvoriti, odnosno već je stvorila, određene mentalne promjene kod ljudi što bi donijelo lošega. I sam će se,
anksioznim poremećajem u kaže, cijepiti čim se za to ukaže
svijetu se povećava, tako je Korona je kazna prilika. “Kod nas je sveprisu-
1990. godine u svijetu bilo 416 tan skepticizam prema cijeplje-
milijuna oboljelih, dok je 2013. čovječanstvu, moramo nju, ljudi su nedovoljno infor-
godine njihov broj porastao na mirani i svatko si, što sam već
615 milijuna. vježbati optimizam izdvojio kao veliki problem, daje
Doktor Nikola Drobnjakupozorava: promjene u psihološkom za pravo da komentira i pametuje
Franjo Sorčik stanju ljudi u korona krizi svi moraju shvatiti ozbiljno oko cjepiva. Najopasniji su upravo
franjo.sorcik@novosti.hr oni koji se ničega ne boje i koji
svi se moramo ponašati unifor- bi opstali na ovom svijetu. Vrlo je kolege govorile da mu nema spasa. određene situacije ne shvaćaju
Prema procjenama Svjetske mirano, odmaknuli smo se jedni važno i da iz svega ovoga naučimo Vojnik je na kraju preminuo i ozbiljno, oni su opasni i za sebe i
zdravstvene organizacije, od drugih”, ističe dr. Drobnjak. kako se nositi s frustracijama i sa mene je to strašno pogodilo, za okolinu jer jednostavno nemaju
depresija će ove godine postati A upravo je odmak čovjeka od stresom, kako se nositi sa smrću ubrzo nakon toga prišao mi je dr. uvid niti u sebe niti u stanje stvari
drugi svjetski zdravstveni čovjeka, kaže, ogroman problem koja se događa oko nas. Pogotovo Smital i objasnio kako liječnici općenito”, upozorava. Kao rješenje
problem, a gledajući samo žensku jer ljudi su socijalna bića i jedni je tu teško medicinskim djelatni- sebe moraju gledati isključi- za povratak na prethodno stanje
populaciju, zdravstveni problem bez drugih teško opstajemo. cima na koje će sve ovo ostaviti vo kao ljude u bijelim kutama, uma, a po prestanku pandemije,
broj jedan. Početkom godine o Dovoljno je, dodaje, pogledati trajne posljedice. a nikako kao bogove koji mogu ističe što skoriji povratak aktivno-
tom smo problemu razgovara- koja je najgora kazna u samim sve. Kad se tako postavite puno stima koje su nas nekada veselile.
li s doktorom Nikolom Drobnja- zatvorima gdje ionako borave Povukao bi ovdje paralelu s je lakše živjeti i funkcionirati”, “Došla nam je zima, tmurniji dani
kom, specijalistom psihijatrom već kažnjeni ljudi. Riječ je o Domovinskim ratom kada sam naglašava dr. Drobnjak. Nipošto koji i inače loše utječu na raspo-
i subspecijalistom socijalne psi- samici, koja predstavlja najteži kao mladi liječnik bio u timu koji ne treba, poručuje, bježati od loženje, s druge strane svakod-
hijatrije, Vinkovčaninom koji oblik kažnjavanja. “Stanje prije i se borio za život teško ranjenog cjepiva jer ono će zasigurno nevno smo bombardirani lošim
radi u Općoj županijskoj bolnici nakon korone neće biti isto, već vojnika. Bio sam siguran da ga donijeti puno više dobroga nego vijestima, a tu je i ta neizvje-
Vukovar i bolnici hrvatskih sada postaje normalno da radimo mogu spasiti iako su mi starije snost što nam budućnost donosi.
veterana, a čije se ime našlo i od kuće, sve je više aktivnosti koje Moramo se dakle, kada sve ovo
na popisu najboljih liječnika u obavljamo on-line i to će ostati za prođe, zapitati što je to mene
Republici Hrvatskoj. Tada smo stalno, htjeli mi to ili ne. Prema prije činilo sretnim i što je to što
ustvrdili kako na našem području tome, izreka “čovjek je čovjeku me najviše emotivno ispunjava-
depresiju uglavnom uzrokuje lijek”, više neće imati smisla. lo, kada sam se najbolje osjećao.
poratno razdoblje, a u posljed- Korona će dakle stvoriti, odnosno No, taj povratak na staro moramo
nje vrijeme i problem iseljava- već je stvorila, određene mentalne dozirati, nipošto ne smijemo pre-
nja jer mladi ljudi odlaze i njihovi promjene kod ljudi jer smo kon- nagliti u velikoj želji jer ćemo se
roditelji ostaju sami, često bez tinuirano okruženi strahom od izgubiti u tim nastojanjima”, kaže.
ikoga da brine o njima te u takvoj oboljenja, od gubitka posla, od
situaciji budućnost gledaju crno neizvjesnosti što nam donosi Posebnu pažnju obratiti
i ne vide da sutra može donijeti sutra. Naravno da smo svi psihički treba, napominje, na one koji
nešto dobro. Stanje je od ožujka potonuli, netko će priznati netko psihički pate u ovim vremenima,
dodatno pogoršano dolaskom neće, ali činjenica je da ljudi u a ne usude se to javno podijeli-
pandemije korona virusa, a koja samoizolaciji i karanteni recimo ti zbog mogućih osuda i ismija-
bi na duševno zdravlje ljudi imaju u određenim trenucima vanja. “Kada se porežemo, nešto
mogla ostaviti posljedice kojih depresivnih elemenata, pa čak slomimo i slično, odmah idemo
trenutno nismo ni svjesni. “Puno i elementa posttraumatskog liječniku, žurno se to sanira, zau-
je suprotstavljenih mišljenja stresnog poremećaja”, objašnja- stavlja krvarenje.
kada je korona u pitanju, bilo da va. Ljudi u samoizolaciji, odvojeni
se radi o samoj struci, znanstve- od svojih najmilijih, napominje, A kada ranjena duša krvari,
nicima, virolozima ili o onima to uglavnom teško prihvaćaju i onda to nitko ne vidi i ne liječi,
koji odlučuju, odnosno političa- u toj situaciji predlaže, tko je u a ta je bol i gora od one fizičke”,
rima, pa i o običnim ljudima koji mogućnosti, druženje s kućnim zaključuje dr. Nikola Drobnjak.
si daju za pravo komentirati ono ljubimcem jer tako ipak raz-
u što se ne razumiju. Upravo je mjenjujemo određene emocije, Kada ranjena duša krvari
takva situacija dovela stanovniš- odnosno dajemo i primamo onda to nitko ne vidi i
tvo u jedno kaotično stanje i ljudi, emocije. “Bića smo emocije, ne liječi, a ta je bol gora
uz to što je ovaj virus srušio naš dajemo sebe drugima, ali isto od one fizičke, ističe dr.
dosadašnji svijet, naš stil života i tako moramo primati druge kako Drobnjak
unio strah u sve nas, jednostavno
više ne znaju što da misle i kome Moramo se, kada sve ovo
da vjeruju, a to je vrlo opasno za prođe, zapitati što me
psihičko zdravlje pojedinca. Na prije činilo sretnim i što
psihu pogotovo utječe i to što nam me je najviše emotivno
je oduzeto pravo na donošenje ispunjavalo
vlastitih odluka, na zadovolja-
vanje nekih životnih potreba,
