Page 24 - Vinkovački list - 30. travnja 2021.
P. 24
Kultura PETAK 30.4.2021.
Vinkovački list
Umijeće Đure
Zarića hrvatsko
kulturno dobro
U Registru nematerijalne kulturne baštine RH sada je i
umijeće gradnje slavonsko-srijemskih tambura Đure Zarića
Vinkovčanin Đuro Zarić, Đuro Zarić vrlo je cijenjen povezan s glazbom. Vi morate odustao i prešao na nešto drugo. etnološki postav 2001. godine,
glazbarar, glazbeni pedagog, među graditeljima tambura. On znati raditi s drvetom, ali i imati Nažalost, u svih 61 godinu koliko tambure u procesu izrade koje je
dirigent i glazbenik, dobio je je izučeni graditelj tambura, koji sluha i glazbenoga znanja kad radim, ja nikada nisam imao niti izradio gospodin Zarić postav-
prestižno priznanje. Njegovo je pohađao tadašnju Školu učenika kucnete u drvo dok radite da znate jednog učenika. Tko zna, možda ljene su u jednoj posebnoj vitrini
je umijeće gradnje slavon- u privredi i bio na praksi kod svoga što još morate napraviti da to bude se još pojavi, barem jedan, ali kao Radionica tambura graditelja
sko-srijemskih tambura postalo oca. Također, nakon završene stvarno dobro. Tako me moj otac znate kakvi su mladi danas. Oni Zarića“, ističe Ljubica Gligorević.
kulturno dobro Republike osnovne glazbene škole u Vinkov- učio i tako ja cijeli život radim“, bi odmah da zarade, a ovo prvo
Hrvatske. cima, završio je i srednju glazbenu ističe Đuro Zarić. dobro treba izučiti i nije dovoljan Svoj rad mr.sc. Ljubici Gligo-
školu u Osijeku i dvije godine diri- samo zanat nego se mora i glazba rević Đuro Zarić opisao je 1993.
Aneta Pšihistal giranja te je bio glazbeni pedagog Nažalost, epidemija novoga učiti, jer ako vi ne znate svirati taj godine, a što je objavljeno u
aneta.psihistal@novosti.hr u Glazbenoj školi u Vinkovci- koronavirusa nije poštedjela ni instrument, ako nemate sluha, ako njezinoj knjizi “Iz tradicijskog
ma gdje je predavao tamburu njegov obrt, a traga ostavlja u nemate tu glazbenu naobrazbu, života” (1998.):
U Registru nematerijal- i puhačka glazbala te preko 20 velikoj mjeri jer upravo oni koji su onda vi to ne možete raditi. I
ne kulturne baštine Republike godina vodio Tamburaški orkestar njegovi naručitelji i kupci već više onda, kada se i pojavi netko tko “Gradnja tambure je jedan dugo-
Hrvatske trenutno je oko 190 s kojim je osvajao brojne nagrade u od godinu dana ne mogu raditi. bi učio zanat, volje za glazbenu trajan proces. Trebam najprije imati
fenomena među kojima je oko 25 s zemlji i inozemstvu. Također, bio školu nema i odustaje. Da je bilo materijal, koji treba biti pripre-
područja istočne Hrvatske. Među je i dirigent nekadašnje gradske “Sada smo u doista nezavidnoj onih koji bi to htjeli ja bi ih rado mljen, osušen, posebno odabran.
njima od 11. ožujka ove godine limene glazbe te dirigent zbora situaciji. Sviračima je zabranjeno primio jer, ne samo što bi oni učili Taj materijal prvo vrtim, gledam…
nalazi se i “Umijeće gradnje sla- u FA “Lisinski” Vinkovci. Jedno sviranje. Oni više ne mogu nigdje zanat nego bi bili i meni pomoć. gledam kako godovi idu i iz kojeg
vonsko-srijemskih tambura u vrijeme imao je i svoj sastav s svirati i onda više ne trebaju ni Nažalost, baš nitko“, ističe Đuro dijela bi se što moglo napraviti.
obrtu Đure Zarića iz Vinkovaca”. kojim je svirao po “plesnjaci- tamburu. Plus toga, nema više Zarić. Poslije se taj materijal reže na
ma” u Vinkovcima i okolici, ali ni interesa tolikoga za učenje određene debljine, ovisno o tome
Povjerenstvu za nematerijal- i na moru. Proglašenje njegova sviranja tambure. Ja sada imam U Gradskom muzeju Vinkovci, koji dio tambure želim napraviti.
nu kulturnu baštinu Ministar- umijeća kulturnim dobrom nekih petnaestak instrumena- podsjeća Ljubica Gligorević, 1996. Posebno izrađujem sve dijelove: vrat,
stva kulture i medija prijedlog Republike Hrvatske za njega je, ta gotovih i ne mogu to prodati godine postavljena je izložba gornju dasku, stranice, leđa. Potom
za to dala je mr.sc. Ljubica Gli- kaže nam, veliko priznanje. već dvije godine“, kaže nam Đuro “Tambura tradicijsko glazbalo” te stranice treba saviti – to se kvasi,
gorević, muzejska savjetnica u Zarić. kojom je prvi put u Hrvatskoj kuha, savija i onda ide u kalup gdje
mirovini, dugogodišnja vodite- “Moj otac je bio izučeni majstor predstavljena tambura u predmet- se sastavlja postupno donja daska,
ljica Etnološkog odjela Gradskog i ja isto tako. On je gradio tambure Međutim, kada se situacija nom smislu. gornja daska sa svim letvicama koje
muzeja Vinkovci, inače članica cijeli svoj život i ja to isto radim. promijeni, kada se život norma- pojačavaju, sastavlja se takozvani
Povjerenstva od 2006. godine, Ovo je priznanje za sve godine kroz lizira, tražit će tamburaši opet “Tada nam je gospodin Đuro korpus – tijelo glazbala, ta rezo-
koja je prijedloge i obrazlože- koje sam učio, radio i razvijao se, tambure, ali će ostati jedan drugi Zarić u procesu izrade izradio nantna kutija. Onda se usadi vrat,
nja radila za desetak fenomena s to je i priznanje stručnih ljudi da problem. Ostat će pitanje tko će bisernicu, brač i djelomice bas, što mora biti veoma precizno, jer
našega područja. Konačnu odluku je ono što radim stvarno vrhunski. ih u budućnosti graditi. Kako sada po čemu smo bili jedinstveni u od toga ovisi hoće li tambura biti
donijelo je stručno povjerenstvo Odmalena sam bio u radionici stvari stoje u Vinkovcima najvje- Hrvatskoj. Ta izložba je putovala u tvrda, je li će biti teško svirati na
Ministarstva. svoga oca, a onda i završio taj rojatnije nitko. Osijek, Novu Gradišku, Zagreb…, tamburu ili ne. (…) Gornja daska se
zanat i dobio kvalifikaciju, ali sam a trebala je doći i do Hrvata u s posebnom pozornošću obrađuje.
“Gradnja tambura u obitelji vidio da to nije dovoljno. Kako “Moj otac je, za 49 godina Australiji, među kojima je tambura Sve ovisi od te gornje daske – kako
Zarić ima tradiciju 110 godina. sam već svirao klavir u osnovnoj koliko je radio, osim mene imao vrlo popularna, što, nažalost, se napravi, takav će biti zvuk. Sve
Nositelj obrta najprije je bio Đuro glazbenoj školi, u Osijeku sam samo još jednog učenika, a i taj je nismo uspjeli realizirati. Nakon se radi ručno, to je isključivo ručni
Zarić stariji (1913.-1976.), koji završio i srednju glazbenu školu te izložbe, kada je otvoren Stalni rad. (…) Gradnja je spora. Primje-
je radio 49 godina. Njegov sin, i to klarinet, saksofon te puhače Za izradu tambura vi
gospodin Đuro Zarić (1942.), radi instrumente. Tako da imam i to morate znati raditi s
već 61 godinu. Gradi sve vrste glazbeno znanje, koje je također drvetom, ali i imati sluha
tambura slavonsko-srijemskog neophodno jer je ovaj zanat jako i glazbenoga znanja,
sustava“, ističe Ljubica Gligorević. ističe Đuro Zarić
Vinkovački list
Umijeće Đure
Zarića hrvatsko
kulturno dobro
U Registru nematerijalne kulturne baštine RH sada je i
umijeće gradnje slavonsko-srijemskih tambura Đure Zarića
Vinkovčanin Đuro Zarić, Đuro Zarić vrlo je cijenjen povezan s glazbom. Vi morate odustao i prešao na nešto drugo. etnološki postav 2001. godine,
glazbarar, glazbeni pedagog, među graditeljima tambura. On znati raditi s drvetom, ali i imati Nažalost, u svih 61 godinu koliko tambure u procesu izrade koje je
dirigent i glazbenik, dobio je je izučeni graditelj tambura, koji sluha i glazbenoga znanja kad radim, ja nikada nisam imao niti izradio gospodin Zarić postav-
prestižno priznanje. Njegovo je pohađao tadašnju Školu učenika kucnete u drvo dok radite da znate jednog učenika. Tko zna, možda ljene su u jednoj posebnoj vitrini
je umijeće gradnje slavon- u privredi i bio na praksi kod svoga što još morate napraviti da to bude se još pojavi, barem jedan, ali kao Radionica tambura graditelja
sko-srijemskih tambura postalo oca. Također, nakon završene stvarno dobro. Tako me moj otac znate kakvi su mladi danas. Oni Zarića“, ističe Ljubica Gligorević.
kulturno dobro Republike osnovne glazbene škole u Vinkov- učio i tako ja cijeli život radim“, bi odmah da zarade, a ovo prvo
Hrvatske. cima, završio je i srednju glazbenu ističe Đuro Zarić. dobro treba izučiti i nije dovoljan Svoj rad mr.sc. Ljubici Gligo-
školu u Osijeku i dvije godine diri- samo zanat nego se mora i glazba rević Đuro Zarić opisao je 1993.
Aneta Pšihistal giranja te je bio glazbeni pedagog Nažalost, epidemija novoga učiti, jer ako vi ne znate svirati taj godine, a što je objavljeno u
aneta.psihistal@novosti.hr u Glazbenoj školi u Vinkovci- koronavirusa nije poštedjela ni instrument, ako nemate sluha, ako njezinoj knjizi “Iz tradicijskog
ma gdje je predavao tamburu njegov obrt, a traga ostavlja u nemate tu glazbenu naobrazbu, života” (1998.):
U Registru nematerijal- i puhačka glazbala te preko 20 velikoj mjeri jer upravo oni koji su onda vi to ne možete raditi. I
ne kulturne baštine Republike godina vodio Tamburaški orkestar njegovi naručitelji i kupci već više onda, kada se i pojavi netko tko “Gradnja tambure je jedan dugo-
Hrvatske trenutno je oko 190 s kojim je osvajao brojne nagrade u od godinu dana ne mogu raditi. bi učio zanat, volje za glazbenu trajan proces. Trebam najprije imati
fenomena među kojima je oko 25 s zemlji i inozemstvu. Također, bio školu nema i odustaje. Da je bilo materijal, koji treba biti pripre-
područja istočne Hrvatske. Među je i dirigent nekadašnje gradske “Sada smo u doista nezavidnoj onih koji bi to htjeli ja bi ih rado mljen, osušen, posebno odabran.
njima od 11. ožujka ove godine limene glazbe te dirigent zbora situaciji. Sviračima je zabranjeno primio jer, ne samo što bi oni učili Taj materijal prvo vrtim, gledam…
nalazi se i “Umijeće gradnje sla- u FA “Lisinski” Vinkovci. Jedno sviranje. Oni više ne mogu nigdje zanat nego bi bili i meni pomoć. gledam kako godovi idu i iz kojeg
vonsko-srijemskih tambura u vrijeme imao je i svoj sastav s svirati i onda više ne trebaju ni Nažalost, baš nitko“, ističe Đuro dijela bi se što moglo napraviti.
obrtu Đure Zarića iz Vinkovaca”. kojim je svirao po “plesnjaci- tamburu. Plus toga, nema više Zarić. Poslije se taj materijal reže na
ma” u Vinkovcima i okolici, ali ni interesa tolikoga za učenje određene debljine, ovisno o tome
Povjerenstvu za nematerijal- i na moru. Proglašenje njegova sviranja tambure. Ja sada imam U Gradskom muzeju Vinkovci, koji dio tambure želim napraviti.
nu kulturnu baštinu Ministar- umijeća kulturnim dobrom nekih petnaestak instrumena- podsjeća Ljubica Gligorević, 1996. Posebno izrađujem sve dijelove: vrat,
stva kulture i medija prijedlog Republike Hrvatske za njega je, ta gotovih i ne mogu to prodati godine postavljena je izložba gornju dasku, stranice, leđa. Potom
za to dala je mr.sc. Ljubica Gli- kaže nam, veliko priznanje. već dvije godine“, kaže nam Đuro “Tambura tradicijsko glazbalo” te stranice treba saviti – to se kvasi,
gorević, muzejska savjetnica u Zarić. kojom je prvi put u Hrvatskoj kuha, savija i onda ide u kalup gdje
mirovini, dugogodišnja vodite- “Moj otac je bio izučeni majstor predstavljena tambura u predmet- se sastavlja postupno donja daska,
ljica Etnološkog odjela Gradskog i ja isto tako. On je gradio tambure Međutim, kada se situacija nom smislu. gornja daska sa svim letvicama koje
muzeja Vinkovci, inače članica cijeli svoj život i ja to isto radim. promijeni, kada se život norma- pojačavaju, sastavlja se takozvani
Povjerenstva od 2006. godine, Ovo je priznanje za sve godine kroz lizira, tražit će tamburaši opet “Tada nam je gospodin Đuro korpus – tijelo glazbala, ta rezo-
koja je prijedloge i obrazlože- koje sam učio, radio i razvijao se, tambure, ali će ostati jedan drugi Zarić u procesu izrade izradio nantna kutija. Onda se usadi vrat,
nja radila za desetak fenomena s to je i priznanje stručnih ljudi da problem. Ostat će pitanje tko će bisernicu, brač i djelomice bas, što mora biti veoma precizno, jer
našega područja. Konačnu odluku je ono što radim stvarno vrhunski. ih u budućnosti graditi. Kako sada po čemu smo bili jedinstveni u od toga ovisi hoće li tambura biti
donijelo je stručno povjerenstvo Odmalena sam bio u radionici stvari stoje u Vinkovcima najvje- Hrvatskoj. Ta izložba je putovala u tvrda, je li će biti teško svirati na
Ministarstva. svoga oca, a onda i završio taj rojatnije nitko. Osijek, Novu Gradišku, Zagreb…, tamburu ili ne. (…) Gornja daska se
zanat i dobio kvalifikaciju, ali sam a trebala je doći i do Hrvata u s posebnom pozornošću obrađuje.
“Gradnja tambura u obitelji vidio da to nije dovoljno. Kako “Moj otac je, za 49 godina Australiji, među kojima je tambura Sve ovisi od te gornje daske – kako
Zarić ima tradiciju 110 godina. sam već svirao klavir u osnovnoj koliko je radio, osim mene imao vrlo popularna, što, nažalost, se napravi, takav će biti zvuk. Sve
Nositelj obrta najprije je bio Đuro glazbenoj školi, u Osijeku sam samo još jednog učenika, a i taj je nismo uspjeli realizirati. Nakon se radi ručno, to je isključivo ručni
Zarić stariji (1913.-1976.), koji završio i srednju glazbenu školu te izložbe, kada je otvoren Stalni rad. (…) Gradnja je spora. Primje-
je radio 49 godina. Njegov sin, i to klarinet, saksofon te puhače Za izradu tambura vi
gospodin Đuro Zarić (1942.), radi instrumente. Tako da imam i to morate znati raditi s
već 61 godinu. Gradi sve vrste glazbeno znanje, koje je također drvetom, ali i imati sluha
tambura slavonsko-srijemskog neophodno jer je ovaj zanat jako i glazbenoga znanja,
sustava“, ističe Ljubica Gligorević. ističe Đuro Zarić
