Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira uvesti novi koncept predškolskog obrazovanja, na primjeru drugih europskih država te obveznu satnicu predškole povećati s trenutnih 150 do 200 sati na oko 500 do 700 sati kroz čitavu predškolsku godinu prije upisa djeteta u osnovnu školu, potvrdili su iz ministarstva Jutarnjem listu.
Novi program trebao bi biti u primjeni najkasnije do 2024. godine, a prema njemu predškolci bi imali obvezu kontinuirano pet dana u tjednu od rujna do lipnja boraviti u vrtiću, umjesto dosadašnjih maksimalno tri sata dnevno kroz četiri mjeseca kako je određeno za one koji ne pohađaju redovni program vrtića.
Ministarstvo smatra da je potrebno unaprijediti trenutni predškolski program, koji je obvezan od 2013., jer “ne zadovoljava standarde obaveznosti i ne ulazi u Eurydice statistiku obaveznog obrazovanja”. Hrvatska je jedna od rijetkih država članica EU-a s osmogodišnjom obaveznom školom, a uvođenjem punosatne predškole planira se produljiti obavezno obrazovanje na devet godina.
“Cilj je snažnije povezati rani i predškolski odgoj s osnovnoškolskim, pri čemu nam kao primjer mogu poslužiti Finska, Norveška i susjedna Slovenija”, istaknuli su iz Ministarstva obrazovanja. U Finskoj se nacionalni kurikulumi za rani predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje nadopunjuju, a u Sloveniji su kurikulumi dječjih vrtića i oni školskih predmeta rezultat iste kurikularne reforme, navodi Jutarnji.
U Finskoj, kao i Švedskoj, Litvi te Srbiji, predškolski program se računa kao početak obaveznog obrazovanja, a prema analizi ministarstva desetak zemalja članica EU-a su spustile dob za obavezno obrazovanje na predškolsku razinu. Neke, poput Francuske i Mađarske su dob spustile na čak treću godinu života.
“Iz prakse drugih zemalja vidljiva je nužnost iskoraka u taj dio sustava jer je to svjetski trend. Na tom tragu, ali ne tako radikalno, kreće i Hrvatska”, kažu u ministarstvu koje planira kurikulum za predškolsko obrazovanja pripremiti u idućoj godini. Ministarstvo je istaknulo kako je prvo potrebno osigurati prostorne uvjete, jer, navode, u vrtićima trenutno nedostaje oko 22.500 mjesta da bi obuhvat djece bio veći od 90 posto.
Zbog toga su prošli mjesec raspisali javni poziv za gradnju i dogradnju vrtića u vrijednosti od 1,22 milijarde kuna. Na to su se odlučili, naglasili su, jer “pojedini gradovi i općine nisu kao prioritete odredili osiguravanje mjesta u vrtiću za svako dijete”.
Vjeruju da će do kraja 2026. u Hrvatskoj biti više od 200 novih vrtića, ali u planu ne navode kako će osigurati dovoljno mjesta u vrtićima i njihovu jednaku dostupnost u svim dijelovima zemlje do 2024. kada planiraju uvesti novi koncept predškolskog odgoja.
