Ljetno računanje vremena u 2020. godine počinje u nedjelju, 29. ožujka u 2 sata ujutro kada će se sat pomaknuti za jedan sat unaprijed, a vrijeme u 2 sata računati kao 3, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.
Sat se pomiče u 2 sata, 0 minuta i 0 sekundi i računa se kao 3 sata, 0 minuta i 0 sekundi. Ljetno računanje vremena ove godine završava 25. listopada u 3 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata računa kao 2 sata.
„Krivac“ za pomicanje sata je Benjamin Franklin jer je njemu prvom došla ideja da se pomiče sat kako bi se produljio svjetliji dio dana za vrijeme večernjih sati. Do njegove ideje došlo je zbog štednje na energetskim resursima, poput pčelinjeg voska i ulja za uljanice.
Još prošle godine razgovaralo se o ukidanju pomicanja sata, a trenutno stoji odluka da do 2021. godine sve članice EU moraju odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Iako je mijenjanje vremena u načelu korisno za uštedu energije tijekom ljeta, očito ima više mana nego prednosti.
No, koje je računanje vremena „ispravno“? U pravilu je zimsko računanje vremena ispravno jer je tada sunce najviše na nebu u podne. Opće je prihvaćena činjenica da je zimsko računanje vremena ispravno, ali ne bi bilo začuđujuće da Hrvatska odabere ljetno računanje vremena, pošto je to ipak turistička zemlja. U tom slučaju ljudi će se morati priviknuti na ustajanje po mraku tijekom zime.
Pomicanje sata može imati negativne učinke na zdravlje osoba, što je jedan od glavnih razloga ukidanja, poput nesanice, stresa i srčanih bolesti. Promjene u zdravlju uzrokovane pomicanjem sata uzrokuju deset posto više srčanih udara. Pojačan umor, razdražljivost, veći broj prometnih nesreća, neki su od zaključaka pojedinih radova na tu temu. Kod kroničnih bolesnika događa se i povećanje krvnog tlaka, a i raspoloženje čovjeka ovisi koliko smo sunčeve svjetlosti dobili.
