Kako bi podigli razinu svijesti o važnosti očuvanja temelja hrvatskog nacionalnog identiteta, materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje prije 13 godina pokrenuo je Mjesec hrvatskog jezika. Upravo je Međunarodni dan materinskog jezika 21. veljače uzet kao početak obilježavanja Mjeseca hrvatskog jezika, a završetak je 17. ožujka na dan objave „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika” iz 1967. godine. Velika je važnost i značaj očuvanja materinskog jezika, potvrđuje nam to i nastavnica hrvatskog jezika iz Osnovne škole Bartola Kašića u Vinkovcima Katarina Liović.
„Tako potičemo ponos na jezik u kojemu se ogleda prošlost našega naroda, jezik kojim se služimo u sadašnjosti te ćemo poučavati svoju djecu materinskom jeziku i u budućnosti. Njegovanjem zavičajnog govora i narječja čuvamo svoj identitet, tradiciju i kulturu”, navodi nastavnica Liović. Ovom manifestacijom želi se istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću.
Kako znamo, hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Upravo je Deklaracija iz 1967. godine potvrdila neotuđivo pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, a ne hrvatskosrpskim te naglasila potrebu dosljedne primjene hrvatskog književnog jezika u školama, novinarstvu, javnom i političkom životu, kaže nam nastavnica Katarina Liović. Tome bi, pak, trebao pridonijeti i Zakon o hrvatskom jeziku donesen 2024. godine.
Hrvatski se jezik danas slobodno razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni dobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije. Kad je riječ o nastavi hrvatskog jezika u vinkovačkoj novoselskoj školi, Liović ističe kako učenici danas pokazuju veći interes za književnost nego za gramatiku i pravopis.
„Učenici više vole književnost, a sve manje poštuju gramatičku i pravopisnu normu što pripisujem prekomjernoj uporabi digitalnih tehnologija”, objašnjava sugovornica. To nimalo ne čudi jer brza komunikacija putem poruka i društvenih mreža često dovodi do zanemarivanja standardnojezičnih pravila pa je uloga škole i nastave hrvatskoj jezika u očuvanju jezičnih normi još važnija. U Osnovnoj školi Bartola Kašića u Vinkovcima tijekom Mjeseca hrvatskoj jezika barem jedan sat posvete ponavljanju.
„Ponovimo povijest hrvatskoga jezika te uvježbavamo gramatičko i pravopisno gradivo s pomoću informacijsko-komunikacije tehnologije”, dodaje nastavnica. Time se nastava prilagođava suvremenim generacijama te učenici kvizovima, prezentacijama i jezičnim igrama na zanimljiv način utvrđuju znanje.






