Jeste li znali kako oko 17 % stanovništva Republike Hrvatske čine osobe s nekom vrstom invaliditeta? Kada tome pridodamo njihove obitelji i bliske osobe, može se reći kako je velik dio društva izravno ili neizravno povezan s tom temom. Ipak, o svakodnevici osoba s invaliditetom i njihovih obitelji u javnom se prostoru i dalje govori nedovoljno. Upravo iz želje da se o tim iskustvima čuje više, jedna vinkovačka novinarka s dugogodišnjim televizijskim iskustvom odlučila je pokrenuti vlastiti projekt.
Željka Maloševac novinarka je koja je gotovo dva desetljeća radila na lokalnoj televiziji. „Kad si jednom novinar, onda si uvijek novinar pod pretpostavkom da voliš to što radiš i da živiš to što radiš jer trećeg nema. Ili jesi ili nisi“, ističe Željka koja posljednje dvije godine više nije u redakciji. Kao i mnogi novinari lokalnih medija, tijekom karijere pratila je širok raspon tema, od politike i društvenih pitanja do sporta i kulture. Ipak, neke su joj teme s vremenom postale posebno bliske.
Jedna od njih jest položaj osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Posljednjih pet godina rada na televiziji vodila je emisiju posvećenu upravo toj problematici kroz koju je upoznala brojne sugovornike i njihove životne priče. „Tako sam ušla u srž te problematike, ostvarila puno kontakata. Možda je i zbog toga ovaj podcast bio logičan slijed događaja“, kaže novinarka koja u slobodno vrijeme često prati takav format.
Realizacija podcasta
Ideja o pokretanju vlastitog podcasta postupno se razvijala, a s vremenom je postala projekt koji je odlučila realizirati. „Ta ideja mi nije dala mira, vrtjela mi se po glavi. Takvih podcasta koji se isključivo bave ovim temama nema u Hrvatskoj. Vidjela sam tu potencijala, a u isto vrijeme znala sam koliko ima neispričanih priča i teških sudbina“, prisjeća se ne tako davnih početaka.
U realizaciji ideje važnu su ulogu imali ljudi iz njezina okruženja. Svoju je zamisao podijelila s Viktorijom Matin, ravnateljicom udruge „Vukovarski leptirići“ i majkom djeteta s teškim oblikom cerebralne paralize. Matin je podržala projekt i ponudila prostor za snimanje što je bio prvi konkretan korak prema pokretanju podcasta.
Ubrzo se uključio i kolega Domagoj Farago koji je preuzeo snimanje i montažu. „Drugi dan sam razgovarala s njim i pitala ga za suradnju. Napomenula sam da mu ne mogu ništa ponuditi jer financijska konstrukcija nije zatvorena, nego ne postoji. Bez suvišnih pitanja pristao je“, kaže Željka, dodajući kako često upravo zajednička motivacija i dobra ideja pokreću projekte poput ovoga.
Podcast „Iznad svega“ počeo se emitirati krajem prošle godine. Do sada je na YouTubeu objavljeno šest epizoda. U emisijama gostuju ponajprije roditelji djece s teškoćama koji govore o svakodnevnim izazovima, ali i o načinima na koje se nose s njima.
Prva gošća bila je Viktorija Matin, majka dječaka Lea. Nakon nje gostovale su Martina Stojanović iz Gradišta, Šimunova majka, zatim Marica Đogaš Mikulić iz Slavonskog Broda, odnosno Antina majka te Lidija Bošnjak, majka djevojčice Mije iz Vinkovaca. Jedna od epizoda donosi i perspektivu jednog oca, Ivice Azenića, koji govori o životu sa sinom Davorom. Upravo jučer izašla je i nova epizoda s Anotnijem Milanovićem, 38-godišnjakom s cerebralnom paralizom.
Glas koji nadilazi prepreke
„Ti ljudi žive svoje živote u sjeni, ponizno guraju dan za danom. Zaslužili su da se čuje za njih. Prečesto, oni su u sustavu samo broj. Htjela sam im dati ime i prezime jer oni su stvarni ljudi sa svojim stvarnim životima, imaju djecu s imenom i prezimenom, sa svojim potrebama. Htjela sam prikazati kako izgleda njihov život“, kaže o svojoj ideji.
Format podcasta temelji se na duljim razgovorima u kojima gosti imaju prostor detaljnije ispričati svoje iskustvo. „Neke majke kažu kako to što kažu u podcastu nikada nikome nisu ispričale. Kroz 60, 70, 80 minuta puštamo ih da pričaju kakav je jedan njihov dan, nadanja, očekivanja, strahovi, izazovi. Srce mi je puno jer znam da sam dala prostora nekome na koga je to zapravo djelovalo terapeutski. Nitko nije na takav život pripremljen, a oni ga guraju iz dana u dan i šute, stojički to podnose. Nikad s nikim ne sjednu i razgovaraju satima o tome“, kaže Željka.
Razgovori u podcastu često otvaraju teme koje se rijetko pojavljuju u javnosti, od svakodnevnih logističkih izazova do emocionalnih iskustava roditelja. Prema riječima voditeljice, mnogi sugovornici ističu kako ih je roditeljstvo u takvim okolnostima promijenilo i oblikovalo.
„Svi će oni reći da su zaista narasli kroz iskustvo koje imaju. Nevjerojatno je za čuti da nisu iste osobe koje su bile prije rođenja svog djeteta. Jedna je rekla da joj nije problem ni na jedna vrata pokucati u svojoj borbi. Druga je rekla kako joj je Bog rekao sve kroz njezino dijete – i što je vjera, nada, koji su prioriteti i što znači podrška ljudi. Treća će reći kako ne želi drugo dijete jer on je takav trebao biti, a kroz njega je neusporediva kakva je bila prije“, prenosi Željka dio iskustava svojih gošći.
Danas, kada se velik dio sadržaja konzumira u kratkim formama, podcasti koji traju sat ili više predstavljaju drugačiji način komunikacije s publikom. „Jasno mi je da danas ljudi nemaju koncentracije pogledati bilo što duže od 2, 3 minute. Imam povratne informacije od osoba koje su gledale podcast i o tome su razmišljali naredna tri dana. Probudi se empatija, a kada ju imamo onda drugačije nastupamo kada vidimo dijete u kolicima“, kaže Željka koja smatra da trebamo učiti sebe kako pristupiti osobama koje žive takav život i tako učiti i svoju djecu. „Tu nastaju ti mali pomaci koji nisu odmah vidljivi. Trebamo dati svoj doprinos kako im olakšati život“, dodaje.
Potreba za pokroviteljima
U nekoliko mjeseci podcast je putem društvenih mreža došao do većeg broja gledatelja, posebno među roditeljima djece s teškoćama i osobama koje se susreću sa sličnim iskustvima. Javljaju se i nove potencijalne gošće koje žele podijeliti svoje priče. Ipak, daljnji razvoj projekta ovisi i o financijskim mogućnostima.
„Nisam krenula u ovo da bih nešto zaradila ili se obogatila. Cilj mi je širiti se na Hrvatsku, a da bi to mogli potrebni su sponzori, partneri, donatori koji bi mogli pokriti te troškove“, ističe.
Zahvalna je svima koji su pomogli na ovome putu, pogotovo ravnateljici Matin i kolegi Faragu, kolegama novinarima koji su prepoznali ovu inicijativu kao i svima koji dijele video kako bi stigao do većeg broja ljudi. „Hvala Novostima koji su mi dali priliku da predstavim podcast i tako dođem do šire publike. Neizmjerno mi je drago i jako lijepo vidjeti kada se kolege podržavaju“, kaže.
Simbolika imena
Podcast se može pratiti putem društvenih mreža te na istoimenom YouTube kanalu. Sam naziv projekta nosi i simboličnu poruku. „Bilo mi je najlogičnije jer kada živiš takav život moraš se izdići. Moraš biti iznad sebe samog, iznad svojih strahova, očekivanja, nadanja, okoline koja će uglavnom više otežati nego olakšati i iznad sustava – iznad svega“, objašnjava značenje imena.
Iako je riječ o relativno novom projektu, podcast otvara prostor za razgovor o temama koje su često prisutne u svakodnevnom životu mnogih obitelji, ali nedovoljno zastupljene u javnosti. Upravo takvi formati mogu pridonijeti većem razumijevanju iskustava osoba s invaliditetom i njihovih bližnjih te potaknuti širu društvenu raspravu o podršci, dostupnosti i inkluziji.
