Foto: DHMZ / Izmjerene količine oborine (mm) na Postajama u Slavoniji za razdoblje od 16. srpnja 2021. 06 UTC do 20. srpnja 2021. 06 UTC (tamno zeleno), višegodišnji srednjak količine oborine (mm) u srpnju za razdoblje 1981. – 2010. (svijetlo zeleno), odstupanje (u %) analizirane količine oborine (točkasto crveno)
Državni hidrometeorološki zavod objavio je preliminarnu analizu nedavnih poplava u Slavoniji s osvrtom na utjecaj klimatskih promjena.
Poplave koje su pogodile Slavoniju 17. i 18. srpnja 2021., navodi se, većinom su karakteristične urbane poplave nastale uslijed velikih količina oborine koja je pala u izrazito kratkom vremenskom razdoblju. Tolika količina oborine preopteretila je sustave oborinske odvodnje koji je nisu bili u stanju pravovremeno evakuirati te se voda zadržavala na površini terena, na prometnicama, ali je oborinska voda prodirala i u niže etaže objekata.
Izuzetak su, ističe se, naselja oko Našica koja su nastradala uslijed bujičnih poplava nastalih zbog izlijevanja vode iz korita bujičnih potoka koji se spuštaju s Krndije.
“Oborina je vrlo promjenljiv parametar, kao vremenski tako i prostorno. U toplom dijelu godine, u situacijama kada je atmosfera nestabilna, oborina često nastaje iz konvektivne naoblake. Veća količina energije u zraku, visoke temperature zraka praćene povećanom vlagom u zraku i brz vertikalni razvoj oblaka mogu dovesti do jakih i brzih promjena u atmosferi uz pojavu nevremena i opasnih vremenskih pojava.
Kiša koja je pala u razdoblju od 16. do 20. srpnja 2021. je posljedica visinske, vlagom vrlo bogate, ciklone koja se prostirala iznad Hrvatske. Na slici 1. su prikazane izmjerene količine oborine u tom razdoblju, prosječne srpanjske količine na razmatranim postajama u razdoblju 1981.-2020. te odstupanje izraženo u postocima. Iz prikazanog se može vidjeti da je u svega nekoliko dana na području Slavonije palo oko 120 do 215 % prosječne mjesečne količine oborine što su doista velike količine oborine u kratkom razdoblju.
Za povezivanje njihovog uzroka s klimatskim promjenama trebalo bi napraviti detaljniju prostornu i vremensku analizu, uzevši u obzir i zabilježenu maksimalnu količinu oborine u ovom razdoblju”, navodi se između ostaloga te zaključuje:
“Istraživanja klimatskih promjena ukazuju na zaključke da će ekstremne vremenske pojave u budućnosti biti češće i intenzivnije. Uz očekivani daljnji porast temperature zraka u Slavoniji, koja je naša žitnica, može doći do produljenja i/ili promjene vegetacijske sezone. Oborinski i temperaturni režim značajno utječe na vegetacijsku sezonu, a samim time i na prinos kultura koje se sade. Može se očekivati da će u pojedinim godinama doći do značajnijeg odstupanja prinosa pojedine kulture. Načini prilagodbe klimatskim uvjetima u budućnosti svakako uključuju navodnjavanje, održavanje zemljišta u svrhu obrane od poplava te osiguranje zasađenih kultura bilo postavljanjem zaštitnih mreža ili osiguravanjem prinosa u osiguravajućim kućama”.
