Dok se zima postupno povlači, u ratarskoj proizvodnji započinju pripreme za novu sezonu. Predproljetni dani za poljoprivrednike znače pregled stanja usjeva, analizu tla, pripremu mehanizacije te planiranje proljetne sjetve i zaštite biljaka. Upravo u ovom razdoblju donose se važne odluke koje će uvelike utjecati na uspješnost proizvodnje tijekom cijele godine.
U istočnoj Slavoniji, jednom od najvažnijih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj, ratarska proizvodnja ima dugogodišnju tradiciju i značajnu gospodarsku ulogu. Velike obradive površine, povoljni agroekološki uvjeti i razvijeni poljoprivredni sustavi omogućuju proizvodnju ključnih ratarskih kultura poput pšenice, kukuruza, suncokreta i soje.
Kako bi dobili uvid u to kako izgleda početak nove proizvodne sezone na velikim površinama, posjetili smo Arator d.o.o u Lovasu koji je nastao 2006. godine i bavi se isključivo ratarstvom i stočarstvom. Obrađuju 1250 hektara zemlje i imaju 400 muznih krava.
„Većinom radimo zemlju na području općine Lovas. Bavimo se pšenicom, ječmom, suncokretom, kukuruzom i šećernom repom“, kaže Davor Luketić iz Aratora koji dodaje kako posla nikada ne fali, a pogotovo sa stokom koja svoje traži svakoga dana. U cijelom pogonu radi sveukupno 49 ljudi.
„Ovdje najbolje prolazi kukuruz i suncokret. Ide dobro i šećerna repa, ali ona se najbolje pokazala na donjim terenima. Prinos varira od godine do godine te ovisi o vremenskim uvjetima. Budu većinom stabilni i u konačnici smo zadovoljni“, ističe Luketić.
U vrijeme kada se polja tek pripremaju za intenzivnije proljetne radove, ondje se već provode brojni poslovi od kontrole do pripreme strojeva i planiranja nadolazeće sjetve. Upravo takve aktivnosti pokazuju koliko je predproljetno razdoblje važno za organizaciju i uspjeh ratarske proizvodnje.
Davor nas je proveo poljima pšenice. Vremenski uvjeti su dosada vrlo dobri. „Zima je bila nešto hladnija što je čak i dobro. Pšenica je bila u stanju mirovanja. Odradili smo jednu prihranu dušikom tako da je sada ona u intenzivnom porastu. Sada očekujemo toplije vrijeme kada će početi bujati“, pojašnjava nadajući se kako će temperature biti u skladu s kalendarom. Iako pšenici većina mrazeva ne šteti, dugotrajna golomrazica mogla bi prouzrokovati veća oštećenja. Zemlja je dovoljna vlažna. Od početka godine, kaže Luketić, palo je 100 litara kiše po četvornom metru.
Sljedećeg tjedna, nešto ranije jer su vremenski uvjeti povoljni, u planu je i sjetva šećerne repe. „Predsjetvena priprema je obavljena, gnojivo je bačeno kako bi biljke ostvarile što bolje hranjiva u tlu i što bolji porast biljke“, pojašnjava. Šećerna repa jedna je od zahtjevnijih ratarskih kultura jer traži dobro pripremljeno tlo, kvalitetno sjeme i pravodobnu agrotehniku. Sjetva se obavlja kada se tlo dovoljno prosuši i zagrije, a ravnomjeran raspored sjemena u tlu važan je za kasniji razvoj biljke i postizanje stabilnih prinosa.
U travnju poljoprivrednike očekuje i početak sjetve kukuruza, jedne od najzastupljenijih kultura u slavonskom ratarstvu. „Sjetva kukuruza krenut će sredinom četvrtog mjeseca kada se tlo ugrije na temperaturu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva na dubini 7 do 8 centimetara“, dodaje Davor Luketić.
Pravovremena sjetva ključna je za dobar početni razvoj biljke, a osim temperature tla važni su i vlaga, struktura tla te izbor odgovarajućih hibrida. Na velikim površinama poput ovih u Lovasu sjetva se obavlja suvremenom mehanizacijom koja omogućuje preciznu raspodjelu sjemena i gnojiva čime se nastoji osigurati ujednačen sklop biljaka i stabilni prinosi.
Iako je pred ratarima još mnogo posla, predproljetno razdoblje pokazuje koliko je poljoprivredna proizvodnja ovisna o dobroj organizaciji i vremenskim prilikama. Upravo sada postavljaju se temelji proizvodne godine. Hoće li se očekivanja ostvariti, uvelike će ovisiti o vremenskim uvjetima u mjesecima koji slijede, no na slavonskim poljima pripreme za novu sezonu već su u punom jeku.
