Porast cijena građevinskog materijala odrazio se u velikoj mjeri na građevinare kao i na investitore. Kada je riječ o postupcima javne nabave i za jedne i za druge kod neizvršenih ugovora aktualan je postupak priznanja razlike u cijeni za koji je utvrđena i potrebna metodologija.
U posljednje dvije godine val poskupljenja zahvatio je sav građevinski materijal, a metali, plastika i drvo poskupjeli su od 50 pa i do 200 posto. Građevinari s projektima ugovorenima u postupcima javne nabave našli su se u velikim problemima, a reagirali su i Vlada i Hrvatska gospodarska komora.
Vlada je donijela zaključak o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda kojim se pozivaju izvođači radova da se obrate naručiteljima sa zahtjevom za isplatom razlike u cijeni za neizvršene ugovore o javnoj nabavi ako je ona dogovorena s nepromjenjivom cijenom radova. HGK je uvela jedinstvenu tržišnu uslugu i uspostavila metodologiju za izračun indeksa kretanja veleprodajnih cijena građevinskog materijala.
To bi trebalo omogućiti naručiteljima provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni i nastavak provedbe započetih projekata. Sami izvođači radova još uvijek ne znaju kako će sve to funkcionirati u praksi. Potvrđuje nam to i Stjepan Maslov, vlasnik vinkovačke tvrtke Watmont.
“Još je tu puno nepoznanica, a i kod svakog projekta ima specifičnosti. Imamo, primjerice, zgradu koju radimo u Belom Manastiru. Ugovorena je prije dvije godine, a povrh toga oni nam nikako nisu dostavljali ugovor da bi ga na kraju dostavili u najnezgodnije vrijeme. Ono što u ovom trenutku znamo to je da je sam taj zahtjev za priznanje razlike u cijeni vrlo složena procedura, sve detalje kako će se provoditi taj postupak još uvijek ne znamo. Kako će sve to biti na kraju vidjet ćemo”, ističe Stjepan Maslov.
A dok ne dobiju zahtjev od izvođača za isplatu razlike u cijeni za neizvršene ugovore, naručitelji su pozvani da pristupe analizi ugovorenih cijena radova i elemenata na temelju kojih je cijena radova određena, a kako bi utvrdili jesu li se kod takvih ugovora cijene izmijenile u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka. Bez problema, međutim, nisu ni oni koji neizvršenih ugovora nemaju.
“Mi u ovom trenutku nemamo neizvršenih ugovora, ali imamo projekte za koje trebamo raspisati javnu nabavu. Sve su to projekti s troškovnicima napravljenima prije godinu, dvije dana kada su cijene bile normalne. Sada imamo nove cijene i ta se razlika mora pokriti, a za odobreni projekt više ne možemo tražiti dodatna sredstva”, rekao nam je Hrvoje Drinovac, načelnik općine Nuštar.
Potvrđuje to i Ante Rajković načelnik općine Andrijaševci, koji ističe i to kako su od početka ovih negativnih trendova imali tri javne nabave i sve tri su bile unutar procijenjenih vrijednosti.
“Zahvaljujući dobrom planiranju nije bilo probijanja, a dvije nabave bile su dosta velike, oko šest milijuna kuna. Činjenica je, međutim, da s troškovnicima po starim cijenama sada ne možete ugovoriti u toj vrijednosti izvođača”, ističe Ante Rajković.
Povećanje cijene radova do 10 posto snosili bi izvođači radova, a ono iznad toga javni naručitelji. Poskupljenje materijala dovelo je do toga da je izvođačima isplativije raskinuti ugovor jer tako manje gube.
