Uz nedavni Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca, u Vukovaru je održana proširena sjednica Koordinacije za ljudska prava Vukovarsko-srijemske županije.
Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacije, vukovarsko-srijemski dožupan Srđan Jeremić, a nazočile su i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i njezina zamjenica Tatjana Vlašić.
“Važno je obilježavati Međunarodni dan ljudskih prava ne samo u ceremonijalnom smislu nego i kako bi se govorilo o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Iza nas je godina velikih i važnih ljudskopravaških obljetnica, 20 je godina Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina, obilježili smo i godišnjicu pristupanja Hrvatske Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava, a ispred nas je godina u kojoj će cijeli svijet obilježavati 75. godišnjicu od donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima koja je postavila temelj pravima kakva danas imamo, priznajemo i poštujemo u većoj ili manjoj mjeri”, istaknula je Tena Šimonović Einwalter.
Kako je rekla, dok izvješće o stanju ljudskih prava u RH za 2021. godinu još čeka na red u Hrvatskom saboru, u tijeku je priprema izvješće i za ovu godinu.
Kada je riječ o 2021. godini problemi su bili vezani uz pandemiju, potrese, ali i strukturne probleme koji su već dugo prisutni u cijeloj Hrvatskoj, a to su pravo građana na dobru upravu i dobro upravljanje, pristup institucijama koji bi trebao biti bolji, jednostavniji, lakši i brži.
“Nadalje tu je i problem s govorom u javnom prostoru gdje već neko vrijeme bilježimo pad razine komunikacije, ali i govor mržnje. Pojavljuje se i pitanje socijalnih prava koja bi trebala biti dostupna svima kao što je pravo na zdravstvenu zaštitu, ali i cijeli niz drugih prava i problema bilo da govorimo o pristupu pravosuđu, besplatnoj pravnoj pomoći, ulozi organizacija civilnoga društva”, istaknula je pučka pravobraniteljica.
Kada je riječ o ljudskim pravima VSŽ, kazala je, jedan dio problema isti je kao i drugdje u Hrvatskoj, posebice u dijelu koji se tiče pristupa određenim pravima, problemima s nedostatnom infrastrukturom, čekanja na zdravstvene preglede i drugo, a dio problema se odnosi na ostvarivanje prava nacionalnih manjina, govor u javnom prostoru, zločin iz mržnje i slično.
